Softić: Rast deviznih rezervi za 10,8 posto

Prema posljednjim raspoloživim podacima Središnje banke BiH (SBBiH) o trendovima u financijskom sektoru, bruto devizne rezerve BiH su iznosile 9,53 milijarde KM na kraju prosinca i u odnosu na kraj 2015. godine više su za 926 milijuna KM (10,8 posto), izjavio je u intervjuu za novi broj magazina "Dani" guverner SBBiH Senad Softić.

Kako je naveo, pozitivan saldo kupovine i prodaje KM s komercijalnim bankama je osnovni razlog spomenutog rasta deviznih rezervi, mada je, za razliku od ranijih godina, značajan i pozitivan utjecaj promjena u vrijednosti portfolija SBBiH, što je posljedica negativnih prinosa na dužničke papire na međunarodnim tržištima. Zbog servisiranja javnog vanjskog duga, saldo kupovine i prodaje KM s internim deponentima bio je negativan.

''Pozitivan saldo kupovine i prodaje KM s komercijalnim bankama do studenog 2016. daleko više je posljedica transakcija s klijentima, nego rasta depozita u stranim valutama (primarno sektora stanovništva). Strana pasiva komercijalnih banaka je smanjena za 453 milijuna KM u odnosu na kraj 2015. godine, što ukazuje na slabu potrebu za dugoročnim izvorima financiranja. U trenutnim okolnostima, to može biti posljedica i slabe potražnje za kreditima, ali i sve manjeg broja klijenata koje banke ocjenjuju prihvatljivim nivoom rizika. Nivo gotovine i ekvivalenata gotovine u bilansima komercijalnih banaka je porastao u odnosu na kraj 2015. Godine''. kazao je Softić.

Što se tiče kreditne aktivnosti, naveo je, dobra vijest je da je već krajem 2015. zaustavljen pad kredita sektoru poduzeća na godišnjem nivou, ali da je kreditna aktivnost do pred kraj 2016. ostala slaba.

U studenom je zabilježena godišnja stopa rasta kredita poduzećima od 1,89, odnosno 3,77 posto, kada se u obzir uzme efekt oduzimanja dozvole za rad Banci Srpske. Krediti stanovništvu su u studenom zabilježili rast na godišnjem nivou od 3,28 posto, i to, prvenstveno, zbog rasta potrošačkih nenamjenskih kredita.

''U 2017. godini očekujemo rast ekonomske aktivnosti, ali će intenzitet u značajnoj mjeri ovisiti od brzine implementacije reformi iz ekonomske agende, oporavka eurozone i trendova na globalnim tržištima. Cilj strukturalnih reformi je podizanje potencijala za ekonomski rast, što ne isključuje oscilacije u ekonomskoj aktivnosti u kratkom roku. Također, redoslijed njihove implementacije je bitan. U nekim slučajevima potrebno je da prođu godine od provođenja strukturalnih reformi da bi se efekti vidjeli, dok su kod drugih efekti vidljivi u vrlo kratkom roku. U skladu s tim, očekujemo dalji rast kreditne aktivnosti, mada će intenzitet biti daleko od onoga prije 2008. Godine'', rekao je, između ostalog, Softić za "Dane".