Socijalni jaz: Bogati se bahate, sirotinja tone!

Ovi prvi su u grčevitoj borbi da što više povećaju svoj imetak, što potvrđuje i podatak da je štednja građana BiH u komercijalnim bankama prvi put od početka rata premašila iznos od vrtoglavih deset milijardi KM, a među najbogatijim štedišama svakako je 525 onih čija ušteđevina premašuje milijun KM?!

Osnovne potrebe

S druge strane, oko 30.000 najsiromašnijih odavno je zaboravilo kako zvuči šuškanje papirnih novčanica, jer najčešće u džepu nemaju ni koju kovanicu, pa su prisiljeni da na tanjur graha i četvrt kruha strpljivo čekaju u redu ispred neke od javnih kuhinja, usprkos svemu sretni što su uspjeli da se izbore bar za ovu "privilegiju".

A između prvih i drugih cijeli je korpus nezaposlenih, radnika koji mjesečno nadniče za siću kojom mogu da žive samo po principu "od danas do sutra", te umirovljenika među kojima mnogi zbog lošeg standarda preživljavaju s dva skromna obroka, piše Press.rs.

Ratković: Umirovljenicima sve gore!

Član banjalučkog Udruženja umirovljenika Nenad Ratković kaže da su umirovljenici iz mjeseca u mjesec siromašniji, s obzirom na to da mirovine stagniraju, troškovi života rastu.

''Trećina umirovljeničke populacije već je u ekstremnom siromaštvu! Da nije javnih kuhinja, ne znam što bi bilo s njima. Mnogi komad kruha traže i u kontejnerima, jer nemaju drugog izbora. I oni malo "imućniji" jedva sastavljaju kraj s krajem. Mnogi su bukvalno morali da se odreknu jednog obroka, jer drugačije ne bi mogli opstati. Zaista ne pamtim da su socijalne razlike među građanima bile ovako izražene'', ističe Ratković.

Službene statistike pokazuju da, naime, oko 540.000 građana BiH tavori na zavodima za nezaposlene, dok je tek u nešto malo boljoj poziciji oko 200.000 radnika koji mjesečno rade za minimalnih 370 KM, kojima ne mogu da zadovolje ni one najosnovnije životne potrebe.

Po životnom standardu rame uz rame s njima stoji i oko pola milijuna umirovljenika, od kojih više od 60 posto mjesečno također mora raspolagati s tek nešto više od 300 KM, kojima, kako poručuju, ne mogu da kupe ni dovoljno kruha, a kamoli nešto drugo.

Oni, međutim, bar zasad imaju koliko-toliko redovna primanja, za razliku od zaposlenih u mnogobrojnim posrnulim poduzećima u kojima plaće kasne i po 15 mjeseci. Samo u Srpskoj oko 80.000 radnika dolazi na posao iako mjesecima nisu primili plaću, zaboravivši u toj agoniji na doprinose koji im, nerijetko, godinama nisu uplaćeni.

Zato i nije čudan podatak relevantnih europskih i svjetskih institucija čija istraživanja pokazuju da u BiH svake noći svaki šesti stanovnik zaspi gladan, dok je ova država iz godine u godinu u samom vrhu listi najsiromašnijih zemalja u svijetu.

U udruženjima potrošača kažu da spomenute statistike nedvosmisleno potvrđuju da se u BiH odavno izgubio srednji sloj koji je u svakoj normalnoj i uređenoj državi nositelj njenog ekonomskog razvoja.

''Mi smo izgubljeni i u vremenu i u prostoru! S jedne strane imamo sloj koji živi više nego lagodno, a s druge strane, sve više ljudi koji ne znaju kako će preživjeti ni aktualni dan. Socijalne razlike među ljudima nikada nisu bile ovakve i ovolike. Običan svijet jedva može da skuca i za hranu, dok se bogati sloj bahati kako stigne'', kaže za Press direktor Potrošačke zadruge "Eurobih" Mesud Lakota.

To potvrđuju i podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, prema kojima se u ovu državu, u kojoj polovina građana živi samo na korak od gladi, godišnje uvezu i desetine milijuna KM hrane koja i u najrazvijenijim europskim i svjetskim prijestolnicama predstavlja luksuz "par ekselans".

Tako na godišnjem nivou u BiH godišnje uđe jastoga, kamenica, sipa, hobotnica, kavijara, šampanjca, najskupljih sireva, vrijednosti nekoliko desetina milijuna KM?!

Ništa čudno, da kilogram kavijara, i to onog "srednjerazrednog", ne košta od 1.000 pa do 20.000 KM -kolika je cijena najkvalitetnijeg "beluga rojala"!

S druge strane, gastronomi ili pomodari iz BiH kojima cijena, očigledno, nije nikakva prepreka na putu ka "dobrom zalogaju" ili "dobroj kapljici", za kilogram jastoga treba da izdvoje oko 200, a za bocu malo boljeg šampanjca oko 350 KM.

Među onima koji za kavijar, jastoge i "gorgonzolu" najvjerojatnije nikad nisu ni čuli su kako nezaposleni tako i sve više radnika i umirovljenika, koji polako gube i pojam što je to junetina ili svinjetina, pa čak i one najnekvalitetnije prerađevine od mesa.

Otpaci iz Europe

Svi oni uglavnom jedu kruh i makarone, dok meso, mliječne proizvode, voće i povrće uglavnom samo sanjaju. To potvrđuju i istraživanja renomiranih svjetskih organizacija i institucija, prema kojima stanovnik BiH u prosjeku godišnje potroši 110 kilograma, a građanin EU tek 35 kilograma kruha?!

S druge strane, u RS i BiH se po glavi stanovnika pojede 28 kilograma mesa - u prosjeku 76 grama dnevno (?!), u odnosu na zemlje EU, čiji građanin u svojoj prehrani godišnje "slisti" čak 91 kilogram!

Također, većina ljudi u BiH uglavnom jede piletinu koja košta pet i po i salame od tri KM, zbog bijede zatvarajući oči pred činjenicom da su ove namirnice pune vode, aditiva, pa čak i, kako se opravdano vjeruje, otpadaka koje je u Europi grijeh davati i životinjama!