Slovenci lakše opraštaju lopovluk nego poslovni uspjeh

Tvrdnja da se u Sloveniji lakše oprašta onome koji krade nego nekome tko je je do poslovnog uspjeha došao radom, proglašena je najefektnijom izjavom 2015., u izboru čitatelja mariborskog lista "Večer".

"Mi Slovenci smo takvi da lakše oprostimo lopovštinu nego poslovni uspjeh", kazao je u jednom lanjskom medijskom nastupu jedan od najuspješnijih domaćih poduzetnika, Ivo Boscarol iz Ajdovščine.

On je vlasnik tvrtke za proizuvodnju ultralakih zrakoplova "Pipistrel", a lani je dio proizvodnje preselilo u Italiju, kako bi lakše mogao dolaziti do dozvola za svoje zrakoplove u nekim zemljama i sudjelovati na međunarodnim tenderima. Nagrada za izjavu godine Boscarolu je uručena na tradicionalnoj svečanosti u subotu u Mariboru.

"Slovenci su stvarno u stanju oprostiti svima, pa i lopovima, a jedino uspjeh nisu spremni oprostiti nikako", ponovio je Boscarol, našalivši se da je to možda posljedica nekakvoga "švercerskog gena".

To po njegovoj ocjeni ilustrira i poznata priča o Martinu Krpanu, junaku iz priče Frana Levstika, književnika iz 19. stoljeća.

Krpan je na kobili krijumčario sol iz okolice Trsta u carski Beč, gdje mu je car prema legendi ponudio grofovsku titulu i jednu princezu za ženu, što je Krpan odbio i nastavio se baviti svojim unosnim poslom.

Boscarol je poslovni put započeo 80-ih godina kao sitni poduzetnik s malom tiskarom u garaži, a proizvodio je i značke, te razne suvenire, dok je sada vlasnik tvrtke sa po zanimanju je diplomirani ekonomist, a prvi je mali avion napravio 1987. Sada je vlasnik visokotehnološke tvrtke sa 100-njak zaposlenih koje je lani potpisala više milijuna eura vrijedan ugovor izrade lakih aviona za izviđanje i obuku za potrebe zračnih snaga Indije.

Obično ga se smatra najpoduzetnijim i najuspješnijim slovenskim poslovnim čovjekom, uz Igora Akrapaviča proizvođača ispušnih sistema za renomirane proizvođače automobila i motocikala.

U nekoliko se navrata angažirao u politici, javno izražavajući potporu kandidatima koji se zauzimaju za više poduzetničke slobode i stimuliranje najuspješnijih kadrova i poduzeća, a kritizirao menadžerski tip privatizacije nekadašnjeg društvenog vlasništva.