Sindikat Bosnalijeka o krivcima za katastrofalno stanje u kompaniji

Sindikalna organizacija Bosnalijek d.d. uputila je priopćenje za javnost u kojem pojašnjava tijek nastanka krize u ovoj kompaniji te identificira glavne krivce za ovakvo stanje u Bosnalijeku.

Ističu da je Bosnalijek već duži vremenski period u krizi upravljanja, a koja se sve više reflektira i na poslovne rezultate i opće stanje kompanije.

Poznato je da više od godinu dana Bosnalijek nema direktora Društva upisanog u Registar suda, a Bosnalijek je u periodu od 07. lipnja 2012. do 20. srpnja 2013. godine radio i bez legalnog Nadzornog odbora.

''Krizna situacija kulminira u ovoj godini, nakon sprječavanja održavanja Skupštine dioničara u krugu kompanije, koju je zakazao najveći pojedinačni dioničar Bosnalijeka, investicijska kompanija Haden SA iz Luksemburga. Federalno pravobranilaštvo, Komisija za vrijednosne papire FBiH i Općinski sud u Sarajevu potvrdili su da je Skupština zakazana u skladu sa zakonom, dok je kriminogeni dio Uprave Bosnalijeka na čelu sa v.d. izvršnim direktorom za financije Šefikom Handžićem, nezakonito zabranio održavanje ove Skupštine, usprkos stavovima relevantnih institucija'', podsjećaju iz Sindikalne organizacije.

Dodaju da se dan prije održavanja spomenute Skupštine, 24. svibnja 2013., Šefik Handžić počeo "lažno predstavljati kao v.d. direktor Društva".

Navode da je Handžić prvobitno tvrdio da ga je na tu poziciju imenovao Nadzorni odbor izabran na "nelegalnoj Skupštini dioničara, održanoj 07. lipnja 2012. koja je osporena od tada najvećeg pojedinačnog dioničara Bosnalijeka, Vlade FBiH, a na osnovu tužbe koju je podnijelo resorno ministarstvo s ministrom Erdalom Trhuljem na čelu".

Nepuna dva mjeseca nakon toga, navedeno je u priopćenju, Handžić je javnosti predočio Odluku, kojom ga je bivši direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić imenovao na tu poziciju još prošle godine.

Arslanagićeva Odluka o imenovanju Handžića za v.d. direktora je sačinjena 16. listopada 2012., samo dva dana pred Arslanagićev odlazak u mirovinu, a nekoliko dana prije imenovanja Nedžada Polića od, kako tvrde u Sindikalnoj organizaciji, istog nelegalnog Nadzornog odbora od 07. lipnja 2012. godine.

''Funkciju v.d. direktora Nedžad Polić je obnašao do 24. svibnja 2013. godine. Nakon njegove ostavke, isti nelegalni Nadzorni odbor za v.d. direktora navodno je imenovao Handžića. Edin Arslanagić je imenovanjem svog zeta, Šefika Handžića, na poziciju v.d. direktora kompanije pokazao kako je kriminogena grupa godinama vodila Bosnalijek, ponašajući se kao 100 postotni vlasnik kompanije. Njihovo kriminogeno vođenje kompanije prouzrokovalo je mnogobrojne sukobe sa dioničarima i državnim institucijama, te su na taj način najviše naštetili kompaniji, kako financijski tako i u rušenju njenog imidža'', stoji u priopćenju.

Sindikalna organizacija smatra da "njihova borba protiv vlasnika kompanije, predstavlja borbu za očuvanje pozicija, kako bi nastavili sa pljačkom, pri tome zanemarujući radnike Bosnalijeka, a i same dioničare".

''Kada je konačno održana Skupština dioničara Bosnalijeka 25. svibnja 2013., čiju je legalnost potvrdila Komisija za vrijednosne papire FBiH, samozvani v.d. direktor društva Šefik Handžić je nastavio s osporavanjem novoizabranog Nadzornog odbora, istovremeno nastavljajući nemilice trošiti novac kompanije, apsolutno zanemarujući "borbu" za poslovne rezultate (za prvih šest mjeseci 2013. ostvarenje plana prodaje na godišnjem nivou je svega 33 posto'', navedeno je.

Bez obzira na činjenicu da je Komisija za vrijednosne papire FBiH upisala Nadzorni odbor izabran na Skupštini 25. svibnja 2013. Handžić je, istaknuto je u priopćenju, s bivšim članom nelegalnog Nadzornog odbora Mirjanom Lasić te bivšim tajnikom Društva Melihom Begović i suradnicima, održao Skupštinu dioničara 22. lipnja 2013.

''Tom prilikom izabrali su, sa samo 9 posto glasova dioničara, Nadzorni odbor na čelu s Ahmedom Žilićem, koji se prema našim saznanjima lažno predstavlja kao predsjednik NO Bosnalijeka. Oni nikada nisu pokušali da traže legalitet od relevantnih institucija FBiH, ali su užurbano krenuli s realizacijom odluka iste Skupštine, a koje se tiču financija (isplata svojih bonusa i bonusa nelegalnom Nadzornom odboru'', pojašnjeno je.

Sindikalna organizacija je posebno iznenađena ponašanjem resornog ministra Trhulja koji je na tu Skupštinu poslao punomoćnika Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Vlade FBiH, pomogavši time da Skupština ima kvorum, pri čemu njegov opunomoćenik nije glasao.

''Ovo nas je posebno iznenadilo, jer je na sastanku koji je Sindikat imao s premijerom Vlade FBiH Nerminom Nikšićem i ministrom Trhuljem 08. svibnja 2013., ministar istakao kako ne priznaje sve što se radi u Bosnalijeku na osnovu Skupštine dioničara održane 07. lipnja 2012., a koju je i tužio (Skupština osporena zbog njegove tužbe). Također je istakao kao veliki uspjeh Vlade FBiH to što su uspjeli iz Bosnalijeka maknuti i raskrinkati bivšeg direktora, po njemu kriminalca, Edina Arslanagića'', naglašeno je.

Iz organizacije upozoravaju da se Handžić, i nakon što je poziciju v.d. direktora društva preuzeo Nedim Uzunović, nastavio predstavljati javnosti kao direktor Društva.

Dodaju i da je Handžić, zajedno s bivšim v.d. tajnikom Društva Melihom Begović, organizirao napad na kapiju Bosnalijeka u kojem je sudjelovala naoružana grupa, navodno zaštitarska agencija koja je tom prilikom imala ugovor s potpisom Handžića s datumom 01. srpnja 2013.

''Nakon neuspjelog nasilnog ulaska spomenutih kriminalaca koji je spriječen spontanim okupljanjem radnika Bosnalijeka na kapiji, Handžić je pokrenuo niz aktivnosti s ciljem opstrukcije rada na sve moguće načine. Obzirom da je Handžić dio Uprave Bosnalijeka kao izvršni direktor za financije, on je zajedno sa Bojanom Kebeom, bivšim izvršnim direktorom za marketing i prodaju, odbio da surađuje s v.d. direktorom društva Nedimom Uzunovićem, te ostalim izvršnim direktorima Nerminom Zubčevićem i Belmom Abazović. Utjecaj kriminogene grupe povezane sa Handžićem i Kebeom se iskazuje i u drugim vrstama opstrukcija, s ciljem da se spriječi konačno rješenje krize upravljanja Bosnalijekom'', stoji u priopćenju.

Kao primjer takvih utjecaja navode brzinu rješavanja Handžićeve tužbe prema Komisiji za vrijednosne papire FBiH, a koja je riješena preko vikenda.

''Uvažavajući činjenicu da je Handžić izvršni direktor za financije, koji pod svojom direktnom komadnom i kontrolom ima tri jako bitna sektora, kada je u pitanju poslovanje kompanije i to: Financijski sektor na čijem je čelu spomenuta Mirjana Lasić, Pravni sektor i sektor Informacione tehnologije, opstrukcija rada od ovih sektora značajno utiče na normalno funkcioniranje kompanije. U prilog ovoj tvrdnji ide i naredba koju je izdao Handžić na osnovu koje se faktički nitko iz Pravnog sektora već neko vrijeme ne pojavljuje na radnim mjestima.

Ovim putem pozivamo kolege iz Pravnog sektora da se vrate svojim radnim zadacima i da se otrgnu samovolji Šefika Handžića, koji se neosporno lažno predstavlja kao v.d direktor Društva, jer svojim odsustvom s posla direktno ugrožavaju opstanak kompanije, a samim tim i svih radnih mjesta u Bosnalijeka'', apeliraju iz Sindikalne organizacije.

Sindikalci su, ističu, najviše zabrinuti Handžićevim nekontrolisanim i netransparentnim raspolaganjem financijama Bosnalijeka.

''Bojimo se posljedica koje to može izazvati, a njegovo ponašanje u kršenju zakona možemo shvatiti u smislu da je njemu svejedno da li će imati, primjera radi 10 ili 15 kaznenih prijava, obzirom na nalaze financijske policije od prošle godine i njegove prekršaje u zadnjih nekoliko mjeseci. Pokazatelje Handžićevog rasipničkog ponašanja, kada je novac Bosnalijeka u pitanju, susrećemo svaki dan, naprimjer od izvještaja s Bosnalijekove biznis kartice Amara Arslanagića za mjesec lipanj 2013., gdje je samo na bjelosvjetske kafiće, restorane i sl. potrošio oko 20.000 KM (sve novac Bosnalijeka), preko troškova "Bosnalijekovih Slovenaca", pa do realizacije za kompaniju štetnih i fiktivnih ugovora, potpisanih od strane kriminogenih struktura, prije svega Handžića i Kebea'', navedeno je.

Kao vrhunac "neodgovornog i bezobzirnog ponašanja prema kompaniji i zaposlenicima" iz Sindikata izdvajaju Handžićevo javno pozivanje da se spriječi izvoz Bosnalijekove robe prema carini, koja je nagomilana na lageru Bosnalijeka, upravo zbog zanemarivanja segmenta prodaje u proteklom periodu, za što kao odgovorne drže Handžića i Kebu.

''Uime svih radnika ove kompanije, apeliramo na sve nadležne institucije BiH da se pod hitno aktivno uključe u rješavanje problema, kada su upravljačke strukture Bosnalijeka u pitanju i da nam pomognu kako bismo što prije počeli neometano raditi. Vjerujemo da nikome nije u interesu da ostanemo bez najveće farmaceutske kompanije u BiH, koja zapošljava oko 700 radnika, redovno uplaćuje sve obaveze prema državi, a više od polovine svoje prodaje ostvaruje izvan BiH.

Smatramo kako je opći interes ne samo da se spasi Bosnalijek od propadanja, već da mu se pomogne kako bi unaprijedio i povećao svoju proizvodnju, prodaju i izvoz, u tom smislu da sve nadležne institucije imaju obavezu pomoći Bosnalijeku da se riješi ova situacija'', istaknuto je.

Sindikalna organizacija apelira i na sve pravne institucije da se pod hitno pozabave istragama i da kazne pojedince i grupe, koji zbog osobnih interesa rade na uništavanju Bosnalijeka.

''U slučaju da se nadležne institucije ogluše o našim zahtjevima, mi ćemo poduzeti i druge rigoroznije, a zakonom dozvoljene mjere. Za sve navedene optužbe o pljački Bosnalijeka, nezakonitom trošenju novca i činjenicama koje smo iznijeli u ovom obraćanju, posjedujemo obimnu dokumentaciju, koju smo voljni vrlo rado ustupiti svim zainteresiranim za rješavanje problema Bosnalijeka'', priopćeno je iz Sindikalnog odbora Sindikalne organizacije Bosnalijeka d.d.