Zbog opterećenosti proračuna, za Bosnu i Hercegovinu bi bilo bolje da se više oslanja na privatne investicije kao pokretače ekonomskog rasta, bilo domaće ili strane, kazala je zamjenica glavnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Nemat Shafik na predavanju koje je održala na Sarajevo School of Science and Tehnology.
Naglasila je da je bila zapanjena kada je iz medija saznala da 81 posto mladih želi napustiti BiH zbog slabih šansi za zaposlenje koje ovdje imaju, dodavši da je to globalni fenomen i da danas u svijetu ima 200 milijuna nezaposlenih među kojima je veliki postotak mladih.
- Nedavno sam upoznala najbolje studente s sveučilišta u Kini, Tajlandu i Koreji koji strahuju za svoju budućnost i šanse da pronađu dobar posao. Ako oni tako razmišljaju u dijelu svijeta s najbrže rastućom ekonomijom, onda ne čudi da mlade u drugim regijama brinu iste stvari - tvrdi Shafik.
Istaknula je da je za otvaranje novih radnih mjesta najbitniji ekonomski rast, a procjene MMF-a su da će svjetska ekonomija u ovoj godini rasti prosječnom stopom više od tri posto, ali i da će većina tog rasta biti ostvarena na tržištima u razvoju.
- Prognoze za ekonomski oporavak Europske unije, koja je vaš najznačajniji trgovinski partner, nisu dobre, što će se odraziti i na BiH za koju MMF prognozira skroman ekonomski rast u 2013., ako ga uopće i bude, rekla je Shafik.
Navela je da je jedan od najvećih izazova na kojem MMF radi s bh. vlastima kako rebalansom proračuna smanjiti izdatke da bi više sredstava ostalo za investicije.
- Po mišljenju MMF-a Bosni i Hercegovini je neophodna strukturna reforma, odnosno poboljšanje poslovnog ambijenta i reforma tržišta rada. Mi vjerujemo da prava radnika moraju biti zaštićena, ali moramo osigurati da tržište rada funkcionira tako da pogoduje otvaranju novih radnih mjesta - tvrdi Shafik.
Po njenim riječima, najveću opasnost za čitavu Europu sada predstavlja pojava tzv. dvostrukih (paralelnih) tržišta rada, gdje u onom "zaštićenom" dijelu radnici rade u formalnom sektoru, imaju sva prava i dobro su plaćeni, i ono gdje oni koji se ne uspiju tu zaposliti, neformalno, što predstavlja rad "na crno" i gdje nemaju prava niti su osigurani.
- Ta pojava naročito pogađa mlade jer oni najčešće završe na tom "neformalnom" tržištu rada i upravo zato je nužno ozbiljno se pozabaviti strukturnom reformom i specifičnim politikama na tržištu rada, kao što je obrazovanje, pomoć u pronalasku posla i osiguravanje stjecanja radnog iskustva - kazala je Shafik.