"Samo u mljekarstvu štete zbog gubitka hrvatskog tržišta 40 milijuna KM"

Veterinarski fakultet u Sarajevu osim što je jedini te vrste u BIH po mnogo čemu je specifična institucija u odnosu na ostale članice Univerziteta u Sarajevu.

Kako pojašnjava novoimenovani dekan ovog fakulteta Nihad Fejzić od osnivanja fakulteta 1949. eduakcijski proces je zasnovan na jakoj integraciji nastave i nauke.

“Integracija je postignuta kroz posebnu organizacijsku jedinicu fakulteta koju nazivamo Veterinarski institut. U radu instituta participiraju svi nastavnici i suradnici fakulteta, institut pored izvođenja naučnih projekata provodi i aplikativna istraživanja iz oblasti zdravlja životinja, kontrolu i istraživanja bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama, istraživanja radiobioloških kontaminacija, sigurnosti hrane i provodi druge aktivnosti koje podupiru novi razvojni koncept “jednozdravlje- jedna medicina”, naglašava Fejzić.

Kad je riječ o konkretnom interesu za studij veterine Fejzić ističe da je riječ o zahtjevnom studiju čije prosječno vrijeme studiranja je između šest i sedam godina. A s druge strane kad je riječ o zapošljavanju veterinara situacija nije optimistična.

“BiH svoje poljoprivredne resurse ne koristi dovoljno, nedostaju sistemska i dugoročna rješenja u poljoprivredi, obujam investiranja u poljoprivrednu proizvodnju sa strane države i drugih ulagača je nedovoljan i opadajući. Analize ukazuju da, kao i drugim europskim državama, povećava se interes za studij veterine sa namjerom da po završetku studija veterinari rade u velikim gradovima i bave se liječenjem kućnih ljubimaca.

Međutim, moramo razmišljati na način da uloga veterinara u poljoprivrednoj ekonomiji i ruralnom razvoju je danas ključna i da smanjenje interesa za rad u ovim oblastima za jednu siromašnu i traznicijsku ekonomiju kakva je naša može nadalje pogoršati stanje“, kaže Fejzić.

Specifičnosti Veterinarskog fakulteta su laboratorije. Dekan naglašava da fakultet ima veći broj laboratorija (serologija, mikrobiologija, virusologija, bolesti peradi, mikrobiologija hrane, rezidueitoskikanti u hrani, toskikologija, radiobiološka kontrola) koje su funkcionalno organizirane u Veterinarski institut fakulteta.

Gore navedene činjenice uvode nas u još jedan bh. paradoks. Naime, iduće godine naša zemlja gubi značajno tržište za namirnice životinjskog porijekla. Susjedna Hrvatska u koju je išao najveći dio izvoza iz ove ali i drugih grana privrede ulaskom u EU morati će primjenjivati EU standard.

Kad je riječ o stručnosti i opremi imamo sve ali ne postoji zakon po kojem bi ove laboratorije mogle uraditi potrebne analize.

O tome dekan Veterinarskog fakulteta NIhad Fejzić kaže:

“Nažalost, ovo je jedna od loših bh. zbilja, kasnimo u usvajanju EU propisa, kasnimo u njihovoj implementaciji, imamo zastoje u započetim aktivnostima i sve skupa, kad je u pitanju sanitarna i fitosanitarna oblast u BiH, imamo loš EU rejting, a to znači da naši proizvodi animalnog porijekla, osim proizvoda od ribe, ne mogu da se izvoze na EU tržište a samim tim od 1. siječanja naredne godine i u Republiku Hrvatsku.

Da pojednostavim, BiH ima uspostavljene državne institucije, certificirane laboratorije, u određenim segmentima smo i prevazišli EU standard, postoje dobre kompanije, tradicije u poljoprivrednoj proizvodnji, ali kad se to posmatra kroz zahtjevne i precizne “oči” EU inspektora, ocjena je da naš sustav nije funkcionalan i da kompletan sustav ne može dati garanciju EU potrošaču da štitimo njegovo zdravlje na onom nivou kako to propisuje EU legislative.

Naša odgovornost, kao fakulteta u ovom sustavu je školovanje kompetentnih veterinara i akreditirane laboratorijske usluge, i mi naš dio posla nastojimo da uradimo po standardima koje propisuje EU.

Međutim, očigledno je da to nije dovoljno, jer ako cjelokupan sustav kontrole hrane od “farme do stola” nije funkcionalan i ima nedostatke onda se to vrlo brzo odrazi i na pozitivne segmente", kaže Fejzić.

A koliko je to "odražavanje" govori i činjenica da, kako Fejzić ističe, samo u mljekarstvu zbog gubitka hrvatskog tržišta šteta će da iznosi 40 milijuna KM. A ostale indirektne štete mogu biti i deset puta veće.

On naglašava da se u zdravlje i kontrolu zdravlja životinja treba ulagati više od 2,5 milijuna KM godišnje koliko sada iznosi proračun federalnog Ministarstva poljoprivrede namijenjen za kontrolu svih bolesti životinja.