Poslovni problemi u BiH: Nekvalitetno okruženje, odljev stručnih kadrova...

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača danas je u Sarajevu na konferenciji pod nazivom "Izazovi na tržištu rada 2019" izjavio da je potreban jedan strateški princip i pristup rješavanju kompletne reforme tržišta rada.

Reforma tržišta rada i radnog zakonodavstva, kako je kazao, predstavlja  jedan od prioriteta u radu Vlade Federacije BiH, a to je ujedno prioritet u reformskim procesima u BiH i Federaciji BiH.

Svjesni problema

''Svjesni smo problema koji postoje, da je poslovno okruženje vrlo nekvalitetno, da je sivo tržište izraženo, da postoje brojni problemi vezani za vještine i znanja koje posjeduje radna snaga, da je veliki odljev stručnih kadrova, da mladi koji žele da se zaposle imaju probleme zato što nemaju radno iskustvo i sve to usložnjava ovu situaciju'', kazao je Drljača.

Podsjetio je da su doneseni Zakon o radu i izmjene i dopune tog zakona, te dodao da se zakon o zaštiti na radu nalazi u Parlamentu FBiH, te da se negdje od ožujka prošle godine čeka da se izjasni o prijedlogu zakona. Zakon o mirnom rješavanju sporova je također u Parlamentu, s tim da je usvojen od Zastupničkog doma i očekuje se da u istom tekstu bude usvojen i u Domu naroda.

''Također su i brojni podzakonski akti, među kojima i oni o radu agencija za posredovanje i pristup u zapošljavanju. Konkretno, imali smo situaciju da smo imali 68 agencija koje se bave posredovanjem u zapošljavanju, a sada nakon izmjena i dopuna uredbe, kao i izvršene revizije tih agencija, utvrđeno je da postoji samo pet agencija, što predstavlja značajan iskorak'', naveo je Drljača.

Evidencije o zapošljavanju

Također, donesen je pravilnik kojim se vode evidencije o zapošljavanju, a cilj je da se kroz te mjere evidentiranja faktički spriječi mogućnost rukovodioca da ne prijavljuje radnike i da prijavljuje niži lični dohodak koji predstavlja osnovicu za poreze i doprinose.

'' Želimo da kroz set mjera napravimo jednu značajnu reformu i da približimo naše zakonodavstvo međunarodnim standardima i dokumentima'', naglasio je Drljača.      

Federalni zavod za zapošljavanje drugu godinu zaredom organizirao je konferenciju posvećenu temama vezanim za tržište rada.

''Ove godine naziv konferencije je „Izazovi na tržištu rada“, a u fokusu su dvije teme, utjecaj migracija na tržište rada, te efekti naših programa sufinanciranja zapošljavanja'', izjavila je direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.

Teško se dolazi do radne snage

Po njenim riječima, poslodavci teško dolaze do radne snage koja im treba u smislu kvalifikacija, stručnosti ili profila što se odražava i na ukupno poslovanje poslodavaca, kao i stanje u društvu.

''Oni koji se traže ne mogu se naći, tu se pojavljuje problem neusklađenosti obrazovnog sustava sa potrebama na tržištu rada. Dakle, imamo problem, ne samo mi nego i zemlje u okruženju i to je problem koji će trebati studioznije rješavati'', istaknula je Lončar.

Prema anketi tržišta rada koju je uradio ovaj zavod, utvrđeno je  da, među ostalim, nedostaju radnici u oblasti građevinarstva, vozači, krojači, informatičari.

Programi i mjere

''Imamo nekoliko programa i široku lepezu mjera koju dograđujemo svake godine u zavisnosti od potreba tržišta rada, idemo za tim da omogućimo kroz naše programe i mjere da svako može dobiti poticaj'',  navela je Lončar, podsjećajući da imaju posebne kategorije i odvojena sredstva za mlade, žene, za dugoročne nezaposlene, prvo radno iskustvo...

Kada je riječ  o visoko specijaliziranim i visoko stručnim kadrovima, po riječima direktora Udruženja poslodavaca FBiH Mladena Pandurevića,  poslodavci već dvije, tri godine imaju problem da nađu odgovarajuću radnu snagu. Počinje se pojavljivati problem i kod kadrova, dodao je, koji nisu tako profilirani kao što je ugostiteljstvo, trgovina, građevina.

''Vjerojatno je to posljedica migracija, što su uzroci teško je reći, ali jedan od problema je neusklađenost potreba poslodavaca i školskih programa i zanimanja za koja se školuju mladi. Visokoobrazovani i visoko specijalizirani radnici nam najviše nedostaju, od varitelja CNC operatera, vozača, majstora svih kategorija, inženjera, tehničara...'', kazao je Pandurević.  

Bitan porast plaća

Javnost je, kako je naveo, svjesna da je u zadnjih godinu i po dana došlo do bitnog porasta plaća, najvećeg u regiji procentualno, što je posljedica prvenstveno rasta plaća u privatnom sektoru.

''Poslodavci su spremni da odmah počnu razgovore o povećanju minimalne plaće, a tržište će ih natjerati da će za manje od dvije godine prosječna plaća s 930 KM skočiti na 1.200 KM'', kazao je Pandurević.

Predstavnik poslodavaca Nedim Mujkić iz firme Tehnopetrol d.o.o. Tuzla iz sektora metalske industrije je kazao da zadnjih nekoliko godina do stručne radne snage dolaze i putem dokvalifikacije,  prekvalifikacije i dodatnih edukacija. Naglasio je da je nedostatak kvalificirane radne snage sve izraženiji problem.   

Odlazak nakon kvalifikacija

''Firma upošljava oko 200 radnika i da ima još radne snage, mogla bi još uposliti. Svake godine pokušavamo preko Zavoda za zapošljavanje, raznih instituta i programa da kvalificiramo novu radnu snagu, međutim to nije garancija da će ta radna snaga biti tu. Uglavnom, mlađi nakon kvalifikacija i nekog stečenog iskustva ipak se odluče da odu u inozemstvo'',  kazao je Mujkić.

Adela Kurtić, korisnica programa startup samozapošljavanja -  poduzetništvo za mlade, na konferenciji je predstavila svoj projektni biro pod nazivom Alteus  d.o.o. Lukavac koji je osnovan lani u oktobru.

''Po zanimanju sam građevinski inženjer i prije ideje da osnujem projektni biro, bila sam  zaposlena na privatnom institutu u Lukavcu. Tokom tog radnog iskustva primijetila sam da postoji potreba na tržištu za firmama koje se bave ovakvom djelatnošću, odnosno da na tržištu ima mjesta za još projektnih biroa. Tako se javila ideja da nešto pokrenem samostalno, što je na kraju urodilo plodom'', kazala je Kurtić.

Podrška FZZZ je značajna

Podrška FZZZ, kako je kazala, vrlo je značajna za ljude koji se odluče pokrenuti neku djelatnost i osigurati zaposlenje  s obzirom na to da u prvoj godini poslovanja nisu sigurni kako će se razvijati biznis.      

 Osnovni cilj današnje konferencije bio je da okupi predstavnike poslodavaca, javnih službi za zapošljavanje, akademske zajednice, vladinih institucija i međunarodnih organizacija i projekata na jednom mjestu kako bi detektirali ključne probleme u vezi sa utjecajem migracija na tržište rada, te predstavili primjere dobrih praksi i efekte aktivnih mjera zapošljavanja.

Zaključci usvojeni na konferenciji bit će dostavljeni relevantnim institucijama.