Putina s vlasti ruši jedino ekonomska kriza

Ruski predsjednik Vladimir Putin bi ako izbije još jedna oštra gospodarska kriza vjerojatno morao otići s vlasti jer bi se situacija u zemlji drastično pogoršala, prenosi B92.

To je prognoza profesora financija i predavača na Ruskoj ekonomskoj školi Rubena Enikolopova.

On upozorava kako je u periodu takozvanog ruskog ekonomskog čuda, tijekom prvog i drugog Putinovog predsjedničkog mandata, od 2000. do 2008. godine, oko 90 posto gospodarskog rasta u najprostranijoj zemlji svijeta osigurano na račun visokih naftnih prihoda, prenosi Tanjug.

Svi prihodi države su zavisili tijekom tog razdoblja, u najvećoj mjeri, od kretanja cijena sirove nafte, upozorava Enikolopov, uz ocjenu da Putinova vlada u proteklom periodu nije uradila ništa da suštinski reformira gospodarstvo.

Iako nema ni malo lijepih riječi za organizatore prosvjednih akcija protiv Putina, zbog navodnih izbornih prevara, Enikolopov ipak u tome vidi i pozitivnu stranu.

Putin je, zbog masovnih protesta, prestao biti "baćuška - car" , već je postao običan političar. Sada će on i njegova ekipa na vlasti morati odgovarati za ekonomske probleme i u krizi će odgovarati za sve što je loše, zaključuje profesor Enikolopov.

Kao posljedica takvog odnosa proračun Rusije je iz godine u godinu sve "napetiji". To znači da proračunski rashodi stalno rastu, dok se prihodi države ne uvećavaju u potrebnoj mjeri, objasnio je on.

"Porezi se prikupljaju loše, a svaki pokušaj pritiska na porezne obveznike na kraju će rezultirati jačanjem 'sive' ekonomije", upozorava Enikolopov, uz napomenu kako bi i uvećanje unutrašnjeg duga bila "složena operacija".

Moguće je, prema riječima eksperta, povećati porez "Gaspromu" i drugim velikim kompanijama, ali to neće, najvjerojatnije, biti učinjeno iz političkih razloga.

Izbjegavanje nove krize zahtijeva kako nova ruska vlada smanjuje javnu potrošnju, ali teško je povjerovati da će Putin i njegovo okruženje to dozvoliti, smatra Enikolopov.

On, ipak, ne vjeruje da će se u slučaju izbijanja nove krize ponoviti 1991. godina kada se, pod udarom teških poremećaja u ekonomiji bivšeg Sovjetskog saveza, ta ogromna zemlja za trenutak raspala.

"Naša ekonomija po osnovnim pokazateljima sada je, ipak, manje-više tržišna", tvrdi ruski stručnjak i dodaje kako zbog toga nije u izgledu krah kakav se dogodio na samom početku devedesetih godina prošlog stoljeća u bivšem Sovjetskom savezu.

Enikolopov, međutim, upozorava da "ogroman broj ljudi koji sada podržava sadašnju (Putinovu) vlast može, u slučaju oštre krize, brzo da promijeni stranu."

U slučaju da sadašnji zastoj u globalnoj ekonomiji eskalira u još jednu veliku krizu, ruska gospodarstvo će, kako je ocijenio bivši ministar financija te zemlje Aleksej Kudrin, doživjeti velike teškoće.

Rusija, prema procjeni vladinih stručnjaka, ove godine može računati na gospodarski rast od 3,5 do četiri posto, a sličnu procjenu ekonomske ekspanzije dali su i eksperti Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Devizne rezerve, koje se već dvije godine kreću oko stabilnih 500 do 520 milijardi dolara, naglo bi počele da se tope, a veliki devizni priliv od izvoza energenata, prvenstveno nafte i prirodnog gasa, zbog manje potražnje i znatno nižih cijena, drastično bi opao.

Oštri kritičari Putinove ekonomske politike, iz redova ruskih nacionalista, aktualnom ruskom premijeru i budućem novom - starom predsjedniku već odavno zamjeraju što godine ekonomskog blagostanja i visoke konjunkture nije iskoristio da "pokrene razvoj zemlje", ulažući u infrastrukturu i u "devastirani vojni kompleks."

Poznati ekonomisti, Sergej Glazjev, Mihail Deljagin i Oleg Šćukin, predvode oni struju eksperata koji smatraju da se Rusija hitno mora odreći "dolarske ovisnosti" i odlučno poraditi na brzom pretvaranju svoje valute - rublje - u potpuno konvertibilnu novčanu jedincu.

Glazjev tvrdi kako je baš galopirajuća "dolarizacija" bila jedan od osnovnih uzroka slabosti ruske privrede koja je, prema mišljenju tog eksperta, u protekle dva desetljeća, pretvorena u pravi "sirovinski dodatak Zapada."