Proizvođači kornišona ponovno zatražili pomoć države
Na konferenciji za novinare Grupacije proizvođača kornišona Tuzlanskog kantona koja je održana danas u Tuzli istaknuto je da na tržištu EU bh. proizvodnja kornišona bez državnih poticaja gubi konkurentnost, jer proizvođači kornišona u EU imaju na raspolaganju "plavi" dizel i poticajne mjere po hektaru zasađenog kornišona.
Kako su naveli članovi Grupacije, vlasnici firmi proizvođača, prerađivača i izvoznika kornišona, situacija u ovoj oblasti je izuzetno teška i još od siječnja su uočene naznake alarmantnog stanja u izvozu kornišona, a organizatori proizvodnje kornišona i njihovi kooperanti zbog nemogućnosti plasmana primorani su da dio proizvodnje ostane neubran ili da ga bace na smeće.
Tajnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju Kantonalne gospodarske komore Tuzla Suad Selimović izjavio je da je trenutna situacija takva da je ugroženo poslovanje brojnih firmi koje se bave proizvodnjom kornišona, a uzgajivači su zbog smanjenje potražnje iz EU za ovim proizvodom, obaranja cijena, nepoštovanja dogovora i ugovora o otkupu prinuđeni da uništavaju ogromne količine ovog proizvoda.
''Pogođeni su proizvođači u Krajini, Tuzlanskom kantonu, u dijelovima oko Doboja, ali i uzgajivači kornišona iz drugih krajeva BiH. Apsurd je veći uz činjenicu da, u trenutku kada u BiH propadaju stotine tona kornišona, država na godišnjem nivou uvozi 2.500 tona kornišona i krastavca'', izjavio je Selimović.
Na sastanku je istaknuto da, u vremenu kada druge zemlje štite svoje poljoprivredne proizvođače, u Bosni i Hercegovini oko 7.000 obitelji koje se bave uzgojem kornišona, ili oko 30.000 ljudi koji žive od tog posla, nemaju sigurnu budućnost.
Kako do sada iz nadležnih institucija nije bilo podrške niti pomoći, neophodno je da dođe do zaokreta, da budu učinjene konkretne mjere na zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje, a u konkretnom slučaju, da budu spašene od propadanja firme koje se bave uzgojem kornišona u BiH, priopćeno je iz Kantonalne privredne komore Tuzla.
Podsjetimo, nakon što su europsko tržište uslijed iznimno rodne godine preplavili krastavci kornišoni, bh. proizvođači našli su se u velikom problemu i pred milijunskim gubicima. Europa i regija više ne žele bh. kornišone, jer ne znaju što raditi ni sa svojim, tako da ovo povrće propada na njivama širom Bosne i Hercegovine.
