Problemi s izvozom bh. mesa u Tursku: Mangupi će naštetiti cijelom društvu

Turska je od BiH tražila govedinu uzgojenu na bosanskohercegovačkim pašnjacima, a isporučuje joj se ona koja je kupljena u Poljskoj. "Umjesto da sada budemo bezbrižni, jer imamo osigurano tržište na koje možemo plasirati stoku koju uzgajamo, mi smo u brigama. Veliki dobavljači, koji su prošli na tenderu za izvoz bosanske govedine u Tursku, okrenuli su nam glavu", žali se Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka Unsko-sanske županije, prenosi B92.

"Ili nam nude mizerno niske cijene, od 3,5 do 3,7 konvertibilnih maraka (1,7 eura do 1,8 eura) po kilogramu govedine, a oni za isti taj kilogram dobivaju 10 KM (pet eura), ili ne otkupljuju od nas nikako", žali se Veladžić.

Kaže da je uzgoj goveda veoma skup biznis i da je, ustvari, najmanja cijena po kojoj bi trebali prodavati kilogram tog mesa četiri KM (2 eura).

"Kada je Bosna i Hercegovina prošlog ljeta potpisala sporazum s Turskom o izvozu 15.000 tona govedine na godišnjem nivou, a kako bi pomogla ovoj zemlji nakon poplava, mi - mali farmeri, bili smo presretni. Planirali smo da ćemo naše volove prodati do Nove godine, međutim, netko je, samo što je posao krenuo, sve pokvario. Svaki dan više koje govedo provede u štali farmere dodatno košta najmanje 30 KM (15 eura) dnevno. Sramota je ovo što se radi", govori Veladžić.

I farmeri u Kantonu Sarajevo su u panici da neće moći prodati svoja goveda. I to toliko da se plaše govoriti za medije. Na pitanje zašto ne govore, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine kaže da se plaše ucjene velikih kompanija koje otkupljuju meso, odnosno da više neće imati kome prodati svoju stoku.

"Turska je imala samo jedan uvjet - da goveda budu uzgojena u Bosni i Hercegovini. I na početku je bilo tako - prodavala su se domaća goveda, sve je nekako procvjetalo - i stočarstvo, i popratne grane, poput transporta, pa su oživjeli i aerodromi... I onda su se neki odlučili za kraći put do zarade, pa su uvezli stoku iz Poljske i izvezli je kao bosanski proizvod. Pa, kad je tako, mogli su i Turci uvesti govedinu iz Poljske, a ne da po nju idu preko Bosne i Hercegovine", kaže Bićo, ističući da to nije samo udar na domaću proizvodnju, nego i na obraz države.

Izvoz mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku je 2015. godine u odnosu na prethodnu povećan za više od 15 puta, i to sa 5,6 na 86,5 milijuna KM (2,8 - 43,2 milijuna eura).

Istovremeno, podaci Uprave za neizravno oporezivanje govore i o povećanom uvozu mesa u Bosnu i Hercegovinu, i to prije svega goveđeg, pa je 2014. godinu uvezeno goveđeg mesa u vrijednosti 130,6 milijuna KM (65,3 milijuna eura), a godinu kasnije 162,7 milijuna KM (81,3 milijuna eura), piše B92.

Lani je naročito uspješan bio kargo prijevoz sa aerodroma u Sarajevu i Banjoj Luci, a sa kojh su u Tursku otpremljene tisuće tona mesa.

Upravo upozorenja farmera i udruženja poljoprivrednika da svoju živu stoku ne mogu prodati, uprkos velikodušnoj ponudi Turske za otkup, bilo je signal Ministarstvu vanjske politke i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine da preispita o čemu se radi. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine, kaže za Al Jazeeru da je prva upozorenja dobio u rujnu prošle godine.

"To je bio signal da se krene u kontrolu i nadzor u kompanijama koje vrše izvoz u Tursku kao i da alarmiraju i druge nadležne institucije da učine isto", rekao je Šarović i dodaje da Ministarstvo još uvijek ne zna koje su kompanije prekršile sporazum.

"Taj podatak u ovom trenutku ne možemo precizno iznijeti, jer je nadzor sproveden u tri velika izvozna objekta, a kontrola se nastavlja i provodi i u ostalim izvoznim objektima, veterinarskim stanicama i drugim subjektima u lancu odgovornosti. U najmanje jednom izvoznom objektu uočene su nepravilnosti i nedostaci, pa je istom Ured za veterinarstvo uskratila izdavanje izvoznih certifikata", kaže ministar Šarović.

Iako ni farmeri sa sigurnošću ne mogu utvrditi koja je od kompanija zloupotrijebila sporazum (Piemonte, Bajra, Šišović, Suša ili Mempro), najviše njih sumnja u kompaniju "Šišović" iz Posušja, a budući da im ona nudi najniže otkupne cijene. Međutim, Ivan Pavković, jedan od direktora kompanije "Šišović", tvrdi da oni s tim nemaju nikakve veze.

"Nije istina da otkupljujemo po cijeni nižoj od četiri KM (dva eura). Svima plaćamo 4,5 KM (2,25 eura), plus porez na dodanu vrijednost", kaže Pavković.

"Mi smo izvezli 4.000 tona mesa u Tursku i sve je to bila roba kupljena na bosanskom tržištu. Osim toga, kada pakiramo meso i spremamo za izvoz, tu su uvijek u kontroli četiri veterinara iz Turske, tako da nema govora da smo mogli uraditi bilo šta što nije u skladu sa sporazumom", kaže Pavković.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije pak tvrdi da upravo veterinari snose najveću odgovornost, jer oni izdaju dokumente o porijeklu i ispravnosti mesa. I ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova priznaje da su veterinarske kontorle 'slaba točka' u ovom poslu, koji je trebao preporoditi bosansku industriju mesa.

"U pravu ste, to je zaista slaba točka. O tome smo obavijestili nadležna entitetska ministarstva, ali i druge kontrolne organe. Uočeno je prilikom kontrole da je vršeno nepravilno popunjavanje putovnica životinja, nepodudaranje podataka sa podacima iz Vanjskotrgovinske komore, odsustvo bilo kakve evidencije o klanju u izvoznim objektima".

Zbog svega ovoga uveliko se govori da će Turska pooštriti mjere uvoza mesa, pa čak i poništiti sporazum. Međutim, iz Veleposlanstva Turske u Bosni i Hercegovini ovo nisu mogli potrvditi, ni negirati.

Ministarstvo vanjske trgovine je, kako kažu, tursku stranu o svemu obavijestilo, i usmeno i pismeno, a sve s namjerom da se spasi što se spasiti može i to, prije svega, za "dobro poljoprivrednika Bosne i Hercegovine".

I dok farmeri čekaju da ponovno dobiju dobre vijesti i izvedu svoje volove iz štala, Ministarstvo vanjske trgovine je pokrenulo opsežnu istragu i pojačalo kontrole u kompanijama koje su dobile posao izvoza mesa.

Minsitar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović ističe da neće doći do promjene sporazuma kao i da će se on nastaviti primjenjivati ove godine. Međutim, farmeri i dalje strahuju.

"Sa svakim novim danom čekanja mi smo na gubitku. Stoka traži hranu, toplotu, svjetlo, veterinarsku kontrolu... a sve to proizvodi nove troškove. Kada smo krenuli u ovaj posao, mnogi od nas su povećali broj grla, a sada uopće nismo sigurni da ćemo ih moći prodati", kažu farmeri.

A ono što je sigurno, prema riječima ministra Šarovića, to je da će kompanije za koje se dokaže da su varale, odnosno da su izvozile meso koje nije bosanskog porijekla, "bez dileme biti eliminirane sa liste onih kojima je odobren izvoz u Tursku", dodajući da se neće samo na tome završiti, ali bez obrazloženja kakve sankcije ih još čekaju.

Na kraju dodaje kako je neophodno unaprijediti lanac kontrole. U suprotnom, kaže, "zloupotrijebit će ga nekoliko 'mangupa', a šteta će za cijelo društvo biti nemjerljiva".