Prihvaćen prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvatio je većinom glasova na sjednici Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.

Predlagač zakona, Federalna vlada, obrazlaže da je ''Južna interkonekcija ključna za održavanje sigurnosti snabdijevanja prirodnim plinom na području cijele FBiH, kao i za diversifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja prirodnim plinom.'' Ističe da je taj projekt jedan je od strateški najvažnijih u oblasti energetike u FBiH.

''Razlog za realizaciju ovog projekta nije samo činjenica da je Federacija BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu snabdijevanja, već i u tome što postojeći plinovod, izgrađen 1979. godine, karakteriziraju zastarjelost te velika opterećenost tijekom zimskih perioda kada je potrošnja plina najveća'' – navedeno je iz Vlade.

Zakonom se uređuju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje plinovoda na pravcu Zagvozd, u Hrvatskoj, do Posušja, na jugozapadu BiH, te dalje, pravca prema Tomislavgradu, Kupresu, Bugojnu te Novom Travniku i Travniku, sa odvojkom za Mostar.

Zakon, kako je navedeno, uređuje i pitanja koja se tiču načina financiranja, eksproprijacije zemljišta te infrastrukturu projekta s objektima na plinovodu i točku interkonekcije.

''Koordinate točke interkonekcije transportnih sistema definišu se posebnim sporazumom između dva susjedna operatora transportnih sustava, a to su Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo iz BiH i Plinacro d.o.o. iz Republike Hrvatske'' – navela je Vlada FBiH.

Za investitora je određen BH-Gas, a projekat treba realizirati u dvije faze.

Gradnja plinovoda će biti financirana, kako je priopćeno, iz sredstava međunarodnih institucija osiguranih kroz kreditna zaduženja i grantove te vlastitim sredstvima investitora. Otplata kredita će biti osigurana prihodima ostvarenim naplatom transportnih/tranzitnih tarifa.

BiH se snabdijeva plinom putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora, ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.

Isporuka plina putem ovog toka u Federaciji BiH počela je u travnju ove godine.

BiH je do tada ruski plin dobijala plinovodom koji je išao preko Ukrajine i Mađarske, odakle je dalje transportovan u Srbiju, a u BiH ulazio na jedinom ulaznom terminalu u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.