Prezentiran 'Maršalov plan za BiH'

Na Poslovnom savjetu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, stručno-konzultativnog tijela, sastavljenog od 37 eminentnih poslovnih ljudi koji se nalaze na čelu najvećih kompanija u BiH, ovog tjedna je prezentiran ''Maršalov plan za BiH – Prva faza Corona 2''.

Riječ je o planu reformi, makroekonomskih mjera grupe autora koju sačinjavaju prof. dr. Željko Šain, prof. dr. Aziz Šunje, prof. dr. Spaso Kuzman, dipl. ecc. Hrusto Tupeković, te msc. Muhamed Pilav.

Radi se o reformama kojima se pravednijom raspodjelom postojećih resursa postiže mnogostruki efekat i multiplicira razvoj ekonomije cijele države, i podiže standard svih građana.

Krizu pretvoriti u ekonomski preporod

Cilj ''Maršalovog plana za BiH'' je, kako je istaknuto, ''kumuliranu krizu u BiH pretvoriti u realnu priliku za ekonomski preporod koji će smišljeno, kontinuirano i realno povećavati BDP, životni i radni standard, te smanjiti ekonomske migracije''.

Vremenski okvir provedbe ''Maršalovog plana za BiH'' je 2020 – 2025. Sam plan dosta je detaljan i sadrži izračune, projekcije i simulacije različitih situacija predviđenih reformi.

''Maršalov plan za BiH'', uz egzaktan pristup, predlaže i mehanizme njegove provedbe, odgovorna tijela i institucije koje bi nadzirale njegovu primjenu, kao i dinamiku provedbe po međunarodnim standardima.

Kao takav, ''Maršalov plan za BiH'' se doima kao jedno od mogućih rješenja problema koje trenutno imamo, ali i problema koje vučemo već 25 godina, navodi se u PR priopćenju.

Povećanje plaća u realnom sektoru

Ključna promjena predviđena ''Maršalovim planom za BiH'' je rast neto plaća u realnom sektoru od 30% do 90% i povećanje produktivnosti. Povećanje neto plaća pratilo bi istovremeno smanjenje poreza i doprinosa za 50%. Trenutno su porezi i doprinosi na neto plaće zbirno gledano 70%, ''Maršalovim planom za BiH'' oni bi bili smanjeni na 35%. Rezultat ove reforme bio bi povećanje standarda radnika i povećanje potrošnje, čime bi se dodatno dalo zamaha povećanju proizvodnje i razvoja.

''Povećanje plaća, te povećanje potrošnje, istovremeno u potpunosti anulira negativan efekat povećanja PDV-a za 2% čime se pokriva u cjelosti trošak zdravstvene zaštite. Povećanje PDV-a od 2% (sa 17% na 19%) u suštini nije povećanje, nego je zamjena za pravedniji porez. Plaće će se povećati minimalno za 300 KM a trošak PDV-a maksimalno za 20 KM. Penzionerima će se povećati troškovi života, a planom se predviđa pokrivanje tog troška'', ističu autori.

Također, bitno je istaći da bi povećanje PDV-a bilo investirano u zdravstvo a ne u potrošnju. Na taj način zdravstveni sektor bi bio dugoročno stabilan uz znatno bolji kvalitet, te neophodnu optimizaciju i modernizaciju.

Sljedeći sektor koji bi profitirao od ''Maršalovog plana za BiH'' je obrazovanje. Cilj je dobiti obrazovane, samosvjesne, inovativne i poduzetne mlade ljude od predškolskog (besplatni vrtići) osnovnog, srednjoškolskog, fakultetskog do cjeloživotnog obrazovanja. Potrebno je uvođenje funkcionalnog dualnog obrazovanja.

Spriječiti mlade da odlaze

Poseban cilj je briga o ljudskim resursima. Do sada je zemlju napustilo 500.000 mladih i obrazovanih ljudi. Radi se o gubitku od 500 milijardi KM dodane vrijednosti, jer jedan mladi obrazovani radnik vrijedi najmanje jedan milijun KM.

Trenuto je u BiH 528.000 zaposlenih, 307.000 nezaposlenih i 423.000 penzionera. Sistem je neodrživ, jer je zbir nezaposlenih i umirovljenika veći od broja zaposlenih. Zato je potrebno da se kreiraju uvjeti za upošljavanje minimalno 190.000 radnika u realnom sektoru. Upravo će povećanje plaća omogućiti zaustavljanje daljeg odliva ljudskih resursa iz zemlje.

''Maršalov plan za BiH'' prepoznao je šansu i u sektoru poljoprivrede i stočarstva, sa ciljem održivog razvoja i povećanja proizvodnje hrane od vlastite sirovinske osnove. Predviđena su znatna ulaganja sa fokusom na strateške sirovine: pšenicu, kukurz i mlijeko.

''Maršalovim planom za BiH'' smanjila bi se i siva ekonomija, jer bi se mjerom smanjenja poreza i doprinosa značajno smanjio rad na crno. Također, nije planirano smanjenje plaća i otpuštanje u javnom sektoru, koji bi trebao postati znatno učinkovitiji.

Učinci

Okvirna procjena autora je da bi Bosna i Hercegovina morala investirati minimalno 15 milijardi KM za sprovđenje svih neophodnih reformi i unaprijeđenje ambijenta za sve sektore, a posebno prerađivačke industrije, građevinarstvo i kopneni transport. Prednost ''Maršalovog plana za BiH'' je da se njegovom primjenom iz postojećih resursa osigurava 13 milijardi KM (2,6 milijardi godišnje), a da bi samo prve dvije godine bilo potrebno ići u zaduženje od dvije milijarde KM, kako bi se osiguralo nesmetano financiranje obveza iz proračuna i smanjenje ekonomske štete od pandemije.

Očekivani učinci ''Maršalovog plana za BiH'' su, ističu autori, manje iseljavanje; realna nada – optimizam; veća konkurentnost; ino-ulaganja (strateški investitori – domaći i ino); bolji kreditni rejting BiH; zamjena poreza na prihod sa porezima na potrošnju; puna produktivna zaposlenost; rast lične potrošnje i privatne investicione potrošnje; razvoj nerazvijenih općina; 190.000 novih radnika u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, transportu i u ostalom realnom sektoru; lokomotiva za turizam, energiju, trgovinu...

S druge strane, ne bude li implementacije ovog ili boljeg plana reformi, autori predviđaju ubrzani i znatan odlazak mladih stručnjaka, poduzetnika, inovatora; zatim neizbježno povećanje stope PDV-a min. na 25; populizam, nacionalizam, ksenofobiju; deglobalizaciju: subvencije, carine, vancarinske barijere; fabrike bez ljudi - globalni minus 10% i kontinuirani poremećaji u lancima snabdijevanja. Isto tako, sasvim su vjerovatni rast siromaštva i značajan pad standarda; promjene u navikama potrošača i strukturi potrošnje (pad prodaje mnogih vitalnih roba i usluga), pesimizam i panika, pad privatnih investicija; rast štednje, socijalni nemiri; iznošenje štednje iz zemlje.

U cilju praćenja i koordinacije ''Maršakovog plana za BiH'' potrebno je ustrojiti upravljačko tijelo - neovisnu razvojnu agenciju na nivou BiH i entitetima. Za implementatore autori predlažu entitetske ekonomske institute, projektne timove koje bi sačinjavali domaći eksperati i međunarodni visokoreferentni članovi, uz međunarodni kontroling, neovisnu međunarodnu reviziju. Rad Agencije za implementaciju ''Maršalovog plana za BiH'' bio bi financiran iz domaćih i međunarodnih donacija, navodi se u PR priopćenju.