''Sve se svodi na nezakonito ugovaranje zdravstvenih usluga, jer da se isto na zakonit način realizira u HNŽ, ne bi teret štrajka išao preko leđa i novčanika pacijenata'', kaže za Bljesak.info Marin Bago, čovjek koji godinama prati zdravstveni sustav Hercegovačko-neretvanske županije.
Štrajk zdravstvenih radnika u ovoj županiji okončan je nakon pola godine jer su sindikati i Vlada HNŽ-a, nakon tvrdoglavih mjeseci, našli zajednički jezik. Jedni su tvrdili kako neće odustati od štrajka i svojih prava, drugi su tvrdili kako novca nema i da ne mogu ispuniti previsoke zahtjeve. Pacijenti, s uredno plaćenim participacijama, su čekali.
No, onda je preko noći došlo do preokreta pa se sve ono što je smatrano nemogućim potpisalo kolektivnim ugovorom.
Dalibor Vuković, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika u zdravstvu HNŽ-a, kaže kako misli da je Vlada popustila pod ogromnim pritiskom javnosti i pacijenata ali i da su sudske odluke o zakonitosti štrajka ''razoružali'' Vladu.
''Presuda županijskog suda da je štrajk, koji je provodio Sindikat SKB Mostar, zakonit je, uz pritiske javnosti, doprinijela promjeni stava Vlade. Međutim, odlučne korake je poduzela premijerka Marija Buhač koja je konkretno doprinijela da se sindikatu ipak ponudi i povećanje koeficijenta i u tome dijelu da im se u određenom povećanju udovolji njihovim zahtjevima što su na kraju skupštine sindikata i pozdravile i prihvatile'', rekao je Vuković.
Bago pak naglašava kako su predstavnici sindikata kroz medije najavljivali da će sada raditi više kako bi se nadoknadilo izgubljeno.
''No u sustavu kao što je zdravstvo, postavlja se pitanje kako su to zamislili, pogotovo jer je u pitanju bio štrajk samo jednog dijela uposlenih. S druge strane, iskustva pacijenata za vrijeme štrajka su bila različita. Imamo građane koji nisu imali problema, a imamo ione koji nisu mogli dobiti ni pravdanje za dijete. To je čista diskriminacija jer svi su uredno imali ovjerene knjižice i markice'', naglašava Bago.
Kaže kako se kroz medije i društvene mreže moglo vidjeti da pacijenti imaju određena očekivanja po pitanju nadoknade onog što nisu mogli ostvariti putem štrajka.
''Nisam siguran koliko je to realno. Svi pacijenti koji su u proteklih šest mjeseci trebali vaditi nalaze ili obaviti neke pretrage, većinom su se odlučivali otići u privatnu ustanovu i to obaviti. Naravno, ima onih koji si to ne mogu priuštiti bili su prisiljeni čekati. Ostaje nam razmišljati što je propušteno i nadati se da neće biti značajnih posljedica'', rekao je.
Bago smatra da je poziv Vlade HNŽ-a građanima da prijavljuju djelatnike koji im uskrate uslugu, traže od njih potvrde i to nakon pet mjeseci štrajka bilo licemjerno.
''Pitamo Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ, jesmo li mi vama povjerili svoje novce kako bismo dobili kvalitetne i pravovremene usluge? Tko potpisujete ugovore sa zdravstvenim ustanovama? Zašto od nas očekujete da ulazimo u sukobe i rasprave sa zdravstvenim djelatnicima? Ono što nisu pojasnili je gdje i kako su našli ta sredstva? Kako to da se novac našao preko noći, zar niste rekli da nema novca? Zna se što je obveza osnivača, a tko i na koji način osigurava sredstva za zdravstvene usluge, a to su zavodi zdravstvenog osiguranja'', rekao je Bago.
Upozorava kako je zdravstvo u HNŽ i dalje izvan zakonskih okvira.
''To očito nije predmet interesa ni nadležnih, ni zaposlenih u zdravstvu. Novac mora pratiti pacijenta, ali u HNŽ je izgleda opasno zalutao'', rekao je Bago.
Početkom ožujka, dok se još vršio pritisak na prosvjednike da odustanu od štrajka, županijski Zavod za zdravstveno osiguranje najavio je novčane rezove zbog, kako je rečeno, ''višemilijunskih gubitaka i niza prijava nezadovoljnih osiguranika''.
Ravnatelj Zavoda, Andrej Čović, rekao je kako su zaprimili 20 prijava osiguranika koji su vraćeni s pregleda uz obrazloženje da se usluge ne pružaju zbog štrajka.
No, županijski proračun je ove godine znatno prazniji, a Zavod bilježi drastičan pad prihoda u prvom dijelu 2026. godine za oko tri milijuna maraka. Zbog nedostatka novca, Zavod je već za veljaču smanjio tranše za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, Kantonalnu bolnicu Safet Mujić, te domove zdravlja u Čitluku i Mostaru.
