Povijesni dan za Čapljinu: Sanira se deponija kraj Mogorjela

''Današnji ugovor kojeg smo potpisali za izradu glavnog projekta traje tri mjeseca, nakon toga ćemo mi krenuti u proces izdavanja građevinske dozvole, tako da ja očekujem, ako priliv novca bude išao očekivanim tempom, da bi radovi na terenu mogli krenuti iduće godine'', izjavio je čapljinski načelnik Smiljan Vidić nakon što je danas upriličeno potpisivanje ugovora o vršenju usluga na izradi Glavnog projekta zatvaranja postojeće gradske deponije komunalnog otpada ''Ada'' u Čapljini.

Radi se o povijesnom danu za općinu Čapljina, s obzirom da će se ova divlja deponija, koja se nalazi u središtu grada, zatvoriti nakon pedeset godina.

Naime, odlagalište ''Ada'' aktivno je od 1950. godine i na njega se skoro 70 godina odlaže razni otpad, što je gorući problem ove općine jer se godišnje se na ovu deponiju odloži skoro osam tona raznog otpada i smeća, i to na površini 10 hektara.

Najveći je problem što se deponija i nalazi u koritu rijeke Neretve južno od Čapljine i svojim postojanjem ugrožava stanovništvo gradskog dijela, kao i cijele doline Neretve.

Kako je za Bljesak.info istaknuto u Općini Čapljina, lokalna vlast je za dokumentaciju za saniranje deponije i zatvaranje već do sada izdvojila značajna sredstva. Završena je prva faza projekta, odnosno urađena je dokumentacija i dozvole za zatvaranje, koje su rađene po pravilima Eurpske unije, a upravo iz razloga što se radi o ogromnom projektu koji iziskuje velika financijska sredstva, ali predstavlja izazov sa aspekta tehničke implementacije, tj. pripreme i praćenja realizacije projekta.

''Ugovor koji smo danas potpisali vrijedan je 47.000 km, dakle radi se o izradi glavnog projekta, točnije Faze 2 koja će nam omogućiti izdavanje građevinske dozvole za saniranje, odnosno zatvaranje gradske deponije. Nisu to neki ogromni novci, no značaj projekta je velik jer je to još jedan korak ka našem konačnom cilju, a to je zatvaranje deponije Ada'', ističe načelnik Vidić te dodaje kako će sve koštati oko četiri i pol milijuna KM.

''Postoje procjene ukupne količine deponiranog otpada na ovoj deponiji, ali dok se ne krene s radovima teško je sada reći koliko bi ta sanacija sada vremenski trebala trajati'', rekao je čapljinski načelnik te ističe da je ova općina već ranije uradila Plan gospodarenja otpadom.

Na području Čapljine bit će napravljen i centar za otpad, gdje će se raditi recikliranje otpada, uzimat će se sirovina koja bi se dalje prosljeđivala, tako da bi količine pravog smeća kojeg bi s područja općine Čapljina bile odvožene od na regionalnu deponiju Uborak bile jako male.

''Očekujemo pomoć i Europske unije, jer je ugrožena cijela dolina Neretve južno od Čapljine, pa čak i dolina rijeke Neretve u Republici Hrvatskoj. Tim povodom imali smo posjet Hrvatskim vodama, kao i ministarstvu zaštite i okoliša RH, gdje smo razgovarali na tu temu, i naravno da očekujemo i pomoć od Hrvatske i Europske unije'', zaključuje Vidić.

Mustafa Musabegović, predstavnik konzorcija ''Saraj inženjering'', ''Enova'' i ''GeoAVAS'' i staknuo je kako mu je drago što se nastavlja suradnja s općine Čapljina, s obzirom da je ovaj konzorcij radio i Fazu 1 sanacije ove deponije.

''Idejnim projektom definirane su osnovne smjernice načina sanacije deponije, čime ćemo se rukovoditi. Uglavnom sada radimo izradu glavnog projekta na osnovu kojeg će se moći vršiti izvođenje radova. U idejnom projektu predvidjeli smo da postavimo određene smjernice da vidimo da li postoji i dubinski prolazak vode, dakle da li dolazi zagađena voda iz dijela deponije u rijeku Neretvu. Na osnovu tih laboratorijskih rezultata, koji se prate u vremenskom razdoblju od kada smo radili idejni projekt, vidjet ćemo na osnovu geološko - geomehaničkih istražnih radova, pa ćemo zaključiti koji obujam će biti radova i što će biti odlučeno u glavnom projektu, da li ćemo vršiti preslaganje dijela deponije ili će ići samo multibarijarni slojevi preko postojeće deponije'', rekao je Musabegović u izjavi za Bljesak.info.

Deponija je desetljećima bila svojevrsno ruglo općine, a tijekom nedavnog boravka u Mogorjelu uvjerili smo se o kakvom je ružnom pečatu riječ. I oni koje smo zatekli na ovom povijesnom lokalitetu kažu kako ne mogu vjerovati da je tolika količina smeća u blizini tako važnog spomenika. I oni koji rade tako kažu kako su svi zgroženi deponijom.

''I onda mi trebamo strancima govoriti o ljepotama, povijesti, prirodi i zdravom životu. Još su nedavno navodno zaključili da smeće ne ugrožava ništa oko sebe samo da bi nas utješili'', kaže nam jedan od djelatnika konjičkog kluba pripremajući konja za jahanje dok se u pozadini čuju krikovi jata galebova nad deponijom, samo pedesetak metara od nacionalnog spomenika.