Poslodavci u FBiH traže da snose samo 15 dana troškova bolovanja radnika

Udruženje poslodavaca Federacije BiH pokrenulo je inicijativu kojom želi promjenu niza odredbi Zakona o zdravstvenom osiguranju.

U dokumentu obrazloženja ove inicijative koji nam je ustupilo udruženje piše da se zahtijeva smanjenje broja dana bolovanja za koji je poslodavac obavezan da plati puni iznos plaće sa 42 na 15. Nakon toga, taj financijski teret bi prešao na državu.

Argumenti poslodavaca

Poslodavci zahtijevaju i promjenu još dva dijela zakona tako da u osnovi budu obavezni isplaćivati plaću samo za prvih 15 dana bolovanja. Argumentaciju za ovaj zahtjev nalaze u pojedinim europskim zemljama ističući da za vrijeme trajanja bolovanja radniku moraju naći zamjenu što stvara dodatne troškove, navodi Faktor.

Navode i da FBiH ima među najdužim periodima bolovanja “čak do utvrđivanja trajne nesposobnosti za rad, ili izliječenja što može pričiniti veliku štetu poslodavcu“, tvrde u udruženju.

Poslodavac za vrijeme bolovanja radnika mora naći primjerenu zamjenu kako se ne bi prekinuo kontinuitet u poslovanju i tada je izložen dvostrukom trošku, što se može negativno odraziti na njegovo poslovanje. Također, slučajevi iz prakse pokazuju razne zloupotrebe bolovanja te je nužno izmijeniti zakonsku odredbu i zaštititi poslodavce od takvih slučajeva – tvrde poslodavci.

Direktor UPFBiH Mladen Pandurević naveo je da je inicijativom također predviđeno da treba ograničiti vrijeme za koje poslodavac plaća naknadu za privremenu spriječenosti za rad zbog profesionalnog oboljenja ili povrede na radu, kao i da troškove liječenja zbog povrede na radu ne treba da snosi poslodavac ukoliko nije krivica na njemu.

Stav sindikata i ministarstva

Savez samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) se žestoko protivi ovoj inicijativi poslodavaca. Šef stručne službe sindikata Adis Kečo u razgovoru za Faktor navodi da smatraju da je “42 dana period u okviru kojeg radnik može ozdraviti i osposobiti se za nastavak redovnih radnih aktivnosti“.

"S druge strane, ovo nije praksa samo u FBiH. Takvu praksu imamo i u Austriji, Hrvatskoj, Njemačkoj, doduše imamo tih praksi u nekom manjem iznosu u državama poput Srbije, Slovenije, Poljske itd. Ali postoje i zemlje gdje uopće nema tog perioda kao na primjer u Grčkoj, Bugarskoj i Mađarskoj. Mi smatramo da se ne treba ravnati prema zemljama koje imaju tako uskraćena radnička prava. Trebamo se boriti da to bude što bolji standard. Zašto da nam bude uzor Grčka ili Mađarska ako težimo razvijenim zemljama poput Austrije i Njemačke. Zašto da nemamo ta 42 dana. To je otprilike taj razlog zbog čega mi nismo podržali inicijativu", ističe Kečo.

Tajnica Ministarstva zdravlja FBiH Snježana Bodnaruk istaknula je ranije da će ti zahtjevi biti razmotreni, ali je upozorila da je iz izvještaja nadležnih inspekcija evidentno da se događaju brojne ozljede na radu a da se prijavljuju samo one sa smrtnim ishodom i da većina poslodavaca ne poštuje propisane mjere zaštite na radu.