Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine otvorile su novi sukob predstavnika sindikata i poslodavaca. Dok poslodavci traže da snose 15 dana troška bolovanja umjesto sadašnjih 42, sindikati uporno, u medijima poručuju kako na takav prijedlog neće pristati.
O ovom pitanju raspravljat će se na posebnoj tematskoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH početkom ožujka, a očekuje se "jedna od najnapetijih rasprava" u posljednje vrijeme.
Posebna tematska sjednica bit će održana 3. ožujka ove godine potvrdio je Faktor potvrdio Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
Rekao je kako se Sindikat zajedno s granskim Sindikatom zdravstvenih radnika FBiH priprema za raspravu te neće pristati na prijedlog Udruge poslodavaca FBiH, da radniku poslodavac plaća samo 15 dana bolovanja, umjesto 42 kako stoji u zakonu.
"Spremni smo na raspravu, ali nema šanse da pristanemo na zahtjev poslodavaca. Postoji druga mogućnost: ako oni imaju sumnje i ako misle da bolovanje radnika od 42 dana nije opravdano, neka traže objašnjenje od liječnika", zaključuje Kurtović.
Safudin Čengić, predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine, rekao je u utorak, nakon sjednice, kako je najviše rasprave vođeno upravo o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
"Iako prijedlog poslodavaca ne mijenja ništa u pravima radnika nego poslodavce oslobađa dijela troška koji preuzimaju zavodi za zdravstveno osiguranje, sindikati se protive prijedlogu smatrajući kako će promjenom vremena koje plaća poslodavac doći i do promjene u postupku odobravanja bolovanja. Prema sadašnjem zakonu, za bolovanje duže od 40 dana, ono koje plaćaju zavodi, potrebno je mišljenje komisije, a ne samo liječnika. Sindikat se plaši kako bi se promjenom razdoblja plaćanja promijenilo i razdoblje u kojemu bolovanje određuje samo liječnik. Zašto se boje komisije ne treba objašnjavati." rekao je za Bljesak jedan od privatnih poslodavaca iz Mostara.
"Očigledno je kako određeni sindikati koje vode državni službenici, dakle uhljebi, nastupaju i u ime stvarnih radnika braneći svoje pravo zloupotrebe bolovanja na štetu onih koji stvarno trebaju bolovanje, radnika u realnom sektoru, poslodavaca i cijeloga društva." zaključio je.
