Političari, probudite se! Umjesto da se donatori nagrade, kažnjavaju se PDV-om

Bosna i Hercegovina je siromašna država, koja umjesto da pomogne smanjenju stope siromaštva naplaćuje porez na donacije, pa i na donacije hrane, čime se smanjujebroj obroka koje bi javne kuhinje mogle podijeliti.

Kompanije koje doniraju hranu, donirale bi puno više da nema poreza, no u ovom trenutku hranu je jeftinije baciti i uništiti.

Isplatnije uništiti nego donirati

''Trošak uništavanja hrane je pet posto od vrijednosti hrane, a trošak doniranja je 17 posto poreza na dodatnu vrijednost'', kazala je za Bljesak.info Aida Vežić koordinatorica programa za filantropiju Fondacije Mozaik.

Tema oslobađanja donacija hrane pred istek roka od plaćanja PDV-a je u fokusu programa ''Pravni okvir za filantropiju'' koji Fondacija Mozaik provodi zajedno sa partnerskim organizacijama (Fondacija Hastor, Udruženje Pomozi.ba, Mreža za izgradnju mira, Fondacija Trag i Catalyst Balkans) uz financijsku podršku USAID-a.

Inače, siromaštvo se ranije definiralo kao stanje kad osoba nema dovoljno sredstava da kupi minimalnu košaricu usluga i roba. Prema novim studijima siromaštvo je stanje kad osoba nema mogućnosti za dostojanstven život, a u Bosni i Hercegovini trenutno ne postoje službeni podaci o krajnjem siromaštvu.

Prema ranijim analizama oko 19,5 posto ljudi u BiH živi ispod linije siromaštva, no prema anketama koje su provedene utvrđeno je da 30 posto stanovništva živi odmah iznad te linije, odnosno da su blizu siromaštva.

Svaka peta osoba u apsolutnom siromaštvu

''Jako je važno da se bavimo temom doniranja hrane zbog broja siromašnih u državi, procjene su da je 20 posto stanovništva siromašno svaki pet stanovnik i stanovnica u apsolutnom siromaštvu, a ove brojke se svakog dana uvećavaju. Kroz kampanju 'Niko gladan, niko sam želimo da nahranimo gladne naše države'', kazala je Vežić.

Kompanije, smatra Vežić, u trenutnom zakonodavnom sistemu su prinuđene da hranu pred istek roka uništavaju, zbog ekonomske logike i maksimizacije poslovanja jedne kompanije koje prije svega trebaju da se brinu za svoje poslovne ciljeve.

Tajnik Crvenog križa Grada Mostara Alen Kajtaz, kaže da bi ukidanje PDV-a bila bi to dobra pomoć, svima.

''Krenimo s moralne strane, ne bi se bacalo toliko hrane. Firme koje nama doniraju, nekada to budu neke velike količine tako da se nešto i ne može iskoristiti, ali sama činjenica da taj dio nije riješen odbija ih, jer zašto bi bacali 17 procenata. Uzmimo na 100.000 KM, to je 17.000 KM, a za uništenje hrane možda je potrebno pet posto. Dakle lakše dati pet hijada nego 17'', kazao je Kajtaz za Bljesak.info.

Dodaje da iako su kompanije u BiH filantropi i doniraju hranu, njihova davanja bi bila uvećana kada ne bi imali obvezu plaćanja PDV-a na donacije, što je praksa u svim razvijenim zemljama.

U novi tekst zakona o PDV-u, pojašnjava, je unesen član koji kaže da su donacije hrane pred istek roka oslobođeni od plaćanja PDV-a ukoliko se hrana donira javnim kuhinjama i drugim registriranim posrednicima u lancu hrane.

Pravljenje kompletnog sustava

Ranije je za naš portal govorio i Zoran Puljić direktor fondacije Mozaik koji je kazao da imamo oko 16.800 korisnica i korisnika javnih kuhinja, s tim da ima ozbiljan broj ljudi koji primaju dodatne pakete hrane. Situacija je svakim danom sve gora s poskupljenjima.

''Govorimo o 140 tisuća tona hrane koja se povuče s polica godišnje radi isteka roka trajanja, a mi bismo s donacijom te hrane imali više nego dovoljno hrane da se nahrane ljudi koji su u potrebi. Dakle ključna točka je ovaj Zakon o PDV-u i tih 17 posto, s tim bismo omogućili da se hrana usmjeri prema pučkim kuhinjama'', kazao je Puljić, navodeći da su potrebne ruke u Parlamentima.

''Paralelno s tim se nadamo da će novi saziv pokrenuti neku izvanrednu inicijativu da se postojeći Zakon o PDV-u dopuni s jednim stavom koji bi rekao da se donacije u hrani oslobađaju plaćanja PDV-a.

To je jedan sistemski problem, moramo to obezbjediti i radimo to uraditi zajedno s UNO, a nakon toga mora se osigurati transparentan i učinkovit put hrane od donatora hrane do korisnika; bez da hrana negdje ne završi zloupotrijebljena'', kazao je Puljić.

Pažljivo rade na tome da se napravi kompletan sustav, da se više hrane može donirati.

''Razgovaramo i s upravom i s Agencijom za sigurnost hrane i nizom ljudi u vlasti, pitanje je kompleksno, ali smo pronašli dobru volju jer ovo nije političko pitanje ovo je pitanje preživljavanja i moramo kao građani ovaj zakon dopuniti'', kazao nam je tada. Samim povećanjem broja donacija, trebao bi se povećati i broj obroka.

''Mi se tome nadamo. Bitno je da javne kuhinje dobiju veću količinu resursa jer nemaju oni samo problem u hrani, nego su tu problem i kuhari i dozvole, struja, plin... Čitavim sistemom želimo obuhvatiti ključne točke kako bi mehanizam mogao da funkcionira'', pojasnio je.

Kako spriječiti malverzacije

No jedan od velikih izazova je kako spriječiti malverzacije, po kojima je nažalost poznato naše društvo.

''Neophodno je da se napravi sistem gdje bi postojale provjerene humanitarne organizacije koje bi radile u skladu s točno definiranim pravilima i kako bi ta hrana završila na stolovima ljudi koji su u stanju socijalne potrebe'', kazao je Elvir Karalić, osnivač i predsjednik udruženja Pomozi.ba.

Kaže da oni ovo vide kao prvi korak izgradnje jednog sustava koji bi bio efikasan i transparentan i koji bi omogućio da hrana što brže dođe od onih koji žele da je doniraju, a rješenje za uspostavu takvog sistema vide u osnivanju digitalne banke hrane, kao online prostora za uvezivanje poduzeća koja žele transparentno donirati hranu sa javnim kuhinjama i udruženjima kojima je hrana potrebna i koji će je dostaviti do krajnjih korisnika.

''Učinimo da se ovaj problem što prije riješi zbog pogoršane ekonomske situacije, inflacije, potencijalne recesije u koju će ući naša ekonomija i povećane potražnje za uslugama javnih kuhinja; kako u vidu toplih obroka tako i u vidu prehrambenih paketa'', kazala je Vežić.

Riječ političara

Ilija Cvitanović zastupnik HDZ-a 1990 kazao je da će se kroz državni parlament zalagati za ukidanje PDV-a na doniranu hranu.

''To je odavno trebalo biti urađeno, tu se radi o ogromnim iznosima i količini hrane da oni koji je doniraju na to ne žele dati PDV i onda ta hrana završi na smetlištima. U današnjem vremenu koje je složeno gdje je toliko potrebnih ljudi za tom hranom, zašto smo svi mi skupa odgovorni, ali ne svi mi isto, učinit ćemo sve da damo doprinos da se ukine PDV na doniranu hranu, da se ne moraju plaćati ogromne dažbine'', kazao je Cvitanović.

Zastupnik i predsjedatelj Kluba zastupnika SDP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović kazao je ranije za medije kako je na političarima da urade svoj dio posla, jer je Fondacija Mozaik, do sada uradila veliki dio posla.

''Vjerovali ili ne, živimo u državi u kojoj, ako bacite hranu, država vas nagradi, jer vam ne naplati PDV, a ako nahranite gladnog donirajući hranu, država vas kazni, jer morate platiti 17 posto'', naveo je Magazinović.