Počelo uvezivanje turističke ponude BiH i Crne Gore

Ekonomski fakultet u Sarajevu i Centar za zaštitu i proučavanje ptica u Podgorici započeli su implementaciju projekta prekogranične suradnje između BiH i Crne Gore ''Ekološki i kulturni turizam u južnim Dinaridima (Eco and Cultural Tourism in South Dinarides) s ciljem uvezivanja turističke ponude BiH i Crne Gore.

''Ovo je jednogodišnji projekt koji će trajati do veljače iduće godine. Južni dio Dinarida ima logičku povezanost BiH i Crne Gore, što je prepoznala Europska unija, koja u okviru programa prekogranične suradnje između BiH i Crne Gore (CBC BIH-MNE) financira projekat sa 180.000 eura'', rekao je rukovoditelj projekta prof.dr. Muris Čičić.

Na ovaj način će se ustanoviti zajedničke tačke BiH i Crne Gore bez obzira na državne granice.

Tako se strategija razvoja projekta, kaže Čičić, zasniva se na četiri lokaliteta. U BiH to su Nacionalni park Sutjeska i Park prirode Hutovo blato, a u Crnoj Gori Nacionalni park Durmitor i regija rijeke Pive i Tivatska solila.

Ove lokacije pripadaju najvažnijim centrima geoloških i bioloških raznolikosti u Jugoistočnoj Europi.

Južni dio Dinarida do sada je, prema njegovim riječima, bio djelimično iskorišten sa turističkim ponudama za Hutovo blato i za Sutjesku.

''Međutim, to nije dovoljno jer to nije uzimalo u obzir ekološki aspekt. Zato smo sa ovim projektom aktivirali širi krug ljudi iz lokalnih zajednica, turističkih agencija, kao i ljudi koji se brinu o zaštićenim zonama.

Oni će nam također davati ideje kako da razvijemo nove turističke ponude koji će značiti i iskorištavanje prirodnih potencijala, ali i zaštitu i unapređenje onoga što imamo'', rekao je Čičić.

U timu BiH je i asistent na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Maja Arslanagić koja je istaknula da će projektni partneri sa ekspertima raditi na izradi studije turističkog potencijala u južnim Dinaridima, razvoju strategije ekološkog i kulturnog turizma u južnim Dinaridima, te pripremi akcijskog plana, treninzima i promociji razvijene ponude.

''U prvoj fazi projekta trenutno radimo na analizi turističkih potencijala, a u drugoj fazi, planiranoj za rujan predstavit ćemo strategiju ekološkog i kulturnog turizma u južnim Dinaridima'', istaknula je Arslanagić.

Posebna kategorija turista, naglašava, su turisti koji su zainteresirani za ptice, a upravo je to jedan od potencijala Tivatskih solila u Crnoj Gori.

Solila su 2007. godine zaštićena kao specijalni florističko faunistički rezervat, prvi takve vrste na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje na obali poslije 1968. godine, kada je zaštićen veliki broj plaža.

Solila su Emerald stanište Bernske konvencije i Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori - IBA.

Obzirom da je u Europi do sada registrovano 526 ptičjih vrsta, značajno je da broj prisutnih ptica na ovoj laguni čini više od 20 posto ukupnog broja vrsta evropske ornitofane.

Posebno se ističe značaj najmanje 11 vrsta iz Aneksa I Ptičje direktive EU, te nekoliko globalno ugroženih ptičjih vrsta kakav je na primjer fendak, Phalacrocorax pygmeus.

Hutovo blato je jedinstvena submediteranska močvara u Europi i smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe.

Zbog svog međunarodnog značaja, "Hutovo blato" je 1971. god. uvršteno u "Popis močvara od međunarodnog značaja", a 1980. god. uvršteno je u "Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara".

Kao posebno lovište "Hutovo blato" službeno egzistira sve do 30. ožujka 1995. god. kada je zbog svojih prirodnih vrijednosti proglašeno Parkom prirode.

Međunarodno Vijeće za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. god. "Hutovo blato" u listu međunarodno važnih staništa ptica, a 2001. Park prirode "Hutovo blato" upisan je u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologij Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.