Počela primjena novog Zakona o financijskom poslovanju

U Federaciji se od danas počinje primjenjivati novi Zakon o financijskom poslovanju, koji je stupio na snagu 30. lipnja kao rezultat usklađivanja bh. zakonodavstva sa direktivama EU o suzbijanju kašnjenja sa plaćanjima u gospodarstvu.

''Zakon sadrži odredbe koje su sukladne odredbama Direktive 2011/07/EU Europskog parlamenta i Vijeća Europe o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima'', izjavila je Feni federalna ministrica financija Jelka Milićević.

Pored pravnih posljedica za zakašnjenje u izvršenju plaćanja kaže da Zakon uređuje financijsko poslovanje društava i javnih organa, te rokove izvršenja novčanih obaveza.

''Poduzetnik je obvezan najkasnije u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvidnosti'', naglasila je Milićević.

Nedonošenje mjera restrukturiranja kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM.

Smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće i pripadajućih obaveza državi (poreza i doprinosa) i ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20 posto od iznosa njegovih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjem financijskom izvještaju za proteklu financijsku godinu.

Novina je da inspektori Porezne uprave mogu kazniti dužnika koji krši rokove plaćanja. Tako je predviđena kazna za pravni subjekt u slučaju da kasni sa plaćanjima između 5.000 i 15.000 KM, a odgovorna osoba u pravnom subjektu kaznit će se kaznom između 1.500 i 3.000 KM.

''Pored toga, Zakon nameće obavezu da se, ukoliko se ne izvrši naplata potraživanja u propisanom roku, obračuna zatezna kamata i naknada u visini 100 KM'', kazala je Feni ekonomistica Sanela Agačević.

Zakon o financijskom poslovanju odnosi se na sve pravne osobe koje obavljaju djelatnosti s ciljem ostvarenja dobiti, a u skladu s propisima o gospodarskim društvima.

''Također, odnosi se i na poduzetnike koji samostalno obavljaju djelatnost, a koji nemaju određenih kategorija u poslovanju za izračunavanje, na primjer, adekvatnosti kapitala. Razlog je jednostavan, samostalni poduzetnici nemaju kapital kao kategoriju, za razliku od gospodarskih društava'', dodaje Agačević.

Primjenom Zakona cilj je da se uredi izvršenje novčanih obveza u poslovnim (komercijalnim) transakcijama kao i u transakcijama po osnovi zaključenih ugovora o projektiranju i izvođenju javnih i građevinskih radova.

To bi, navodi se u obrazloženju, osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, a time i poticanje konkurentnosti posebno malih i srednjih poduzeća.