Plodovi polja na rubu Grada

Po prvi put nakon 25 godina poljoprivredni proizvođači iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine predstavili su svoje proizvode na dvodnevnoj tržnici “Plodovi polja na rubu Grada” koja je organizirana u Dubrovniku 17. i 18. rujna 2016. godine u okviru projekta prekogranične suradnje "AGROBIZNIS - oplemenjivanje poljoprivredne baštine u prekograničnoj Dubrovačko-hercegovačkoj regiji".

Tržnicu su otvorili Željko Raguž, dogradonačelnik Grada Dubrovnika i Marija Proleta, predstavnik općine Ravno i projekt koordinatorica za BiH stranu. Dvadesetak izlagača, usprkos lošem vremenu koje je uvjetovalo organizatore ove manifestacije da prvobitnu lokaciju tržnice, brdo Srđ iznad Dubrovnika, zamjene ambijentalnim Lazaretima, predstavilo je više od 50-ak tradicijskih proizvoda posjetiteljima koji su se ipak više zanimali za proizvode iz susjedne Hercegovine poput crnog i bijelog luka, krumpira, paprika i raznih grahorica.

Organizatorima, dubrovačkoj DURA-i i Općini Ravno ova činjenica je pokazala da projekt intervenira u dobrom pravcu jer u Dubrovniku i njegovoj okolici nedostaje ponuda kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda poput ovih iz susjedne Hercegovine u BiH.

Na marginama tržnice održana je i panel diskusija pod nazivom “Mogu li tradicijski proizvodi preko granice?” čiji sudionici su raspravljali o legalnim modelima uvoza poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Hrvatsku.

Između ostalih panelisti su bili Željko Raguž, dogradonačelnik Grada Dubrovnika, Lidija Dundović Rašica, viši državni sanitarni inspektor te Ivo Rilović i Slaven Oštrić iz veterinarske postaje Karasovići i Slobodan Vulešević iz NVO "Centar za razvoj Hercegovine".

Dogradonačelnik Raguž naglasio je da je Grad Dubrovnik nositelj projekta s hrvatske strane upravo zato što u turističkim djelatnostima lokalno uzgojena hrana predstavlja proizvod koji gosti i lokalni ljudi žele kušati, te je najavio osnivanje zadruge koja bi po povoljnim cijenama otkupljivala veće količine proizvoda i plasirala ih na lokalno tržište.

Lidija Dundović Rašica iz sanitarne inspekcije sudionicima i posjetiteljima pružila je konkretne primjere proizvoda biljnog podrijetla koji se bez ograničenja mogu uvoziti iz susjedne Bosne i Hercegovine te istaknula kako bi zadruga kao pravni subjekt mogla biti njihov budući uvoznik.

Ivo Rilović i Slaven Oštrić iz veterinarske postaje Karasovići govorili su o proizvodima životinjskog podrijetla i konkretnim uredbama Europske unije koje jasno određuju proizvode dozvoljene za uvoz iz tzv. trećih zemalja u države EU. Slobodan Vulešević iz "Centra za razvoj Hercegovine" prisutnima je predstavio potencijale Popovog polja i proizvode koji su trenutačno najzastupljeniji naglašavajući da se puno problema može riješiti ako postoji odgovarajuća politička volja te naveo primjer najvećeg sajma tradicijskih proizvoda na svijetu, talijanskog Terra Madre Salone del Gusto.

S obzirom da se ovim projektom nastoje uspostaviti mehanizmi plasmana poljoprivrednih proizvoda iz susjednih općina Bosne i Hercegovine na dubrovačko područje za očekivati je da je ovo početak traženja političke suglasnosti i dobre volje kako bi se ova suradnja odvijala na zadovoljstvo obje strane. Posebice što je dubrovačko područje veliko i potencijalno tržište zahvaljujući turizmu i velikom broju gostiju koje borave u ovom gradu u toku godine.

Ova dvodnevna tržnica je jedna u nizu aktivnosti ovog projekta koji za cilj ima uspostaviti stalnu komunikaciju između poljoprivrednih proizvođača i konzumenata poljoprivrednih proizvoda.

Kako bi se ovaj cilj ostvario, Europska unija kroz instrument za predpristupnu pomoć (IPA) u okviru Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007 – 2013. financira ova dvogodišnji projekt s oko 350.000 eura.

Zahvaljujući ovim sredstvima kroz projekt se radi na jačanju unutarnjih kapaciteta u obje regije i podizanju svijesti o postojećim vrijednostima tradicionalnih i autohtonih proizvoda.

Aktivnosti u Republici Hrvatskoj vodi Grad Dubrovnik u partnerstvu sa Razvojnom agencijom grada Dubrovnika DURA, Informestom iz Italije, Kinookusom i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U Bosni i Hercegovini vodeći partner je Općina Ravno, a partneri Okusi Hercegovinu i Oxfam Italia uz stručnu pomoć Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.