Planira li se u Americi nakon zdravstva privatizirati i školstvo?

Nakon propasti investicijske banke "Lehman Brothers" 2008. počela je globalna financijska kriza. Ogromne sume novca koje je američka vlada ubrizgavala u ostale posrnule financijske divove (bailout) su davale naznake početka državne kontrole nad tržištem. Protivnici američkog predsjednika Baracka Obame su na sav glas počeli govoriti o dolasku socijalizma i komunizma na američko tlo.

Dogodilo se upravo suprotno.

Investicijske banke i fondovi su državnu pomoć koristile za isplatu enormnih bonusa svojim menadžerima, a samo su mali dijelovi ogromnih sredstava iskorišteni za stabilizaciju tržišta.

Američka javnost je smrt Stevea Jobsa doživjela kao odlazak pop-ikone, slaveći njegovu genijalnost u podizanju iz pepela tvrtke Apple. Brojni Appleovi proizvodi su postali nezaobilazan accessoire u američkim domaćinstvima potresenim recesijom.

New York Times je prošlog tjedna objavio članak o Appleu navodeći, između ostalog, i odgovor jednog izvršnog direktora na pitanje zašto se iPhone proizvodi izvan Amerike: "Mi nemamo obvezu rješavati američke probleme".

Magazin Time je objavio i kako nekolicina američkih korporacija na svojim računima ima milijarde dolara čije bi djelomično investiranje moglo započeti ciklus oporavka američkog tržišta. Ti se novci međutim ubrizgavaju u države s jeftinom radnom snagom, poput Indije i Kine.

Prema tome, nema ništa od pojave blagog socijalizma u SAD-u, a sve su jači pozivi na skidanje demokratske maske sa američke državne uprave i jasnog određivanja kako je u SAD-u na snazi upravo korporatokracija.

Na ekonomskom samitu u Davosu su se mogli čuti pozivi o još većem kapitaliziranju Amerike načinom na koji su to uradile osiguravajuće kuće u zdravstvu. Državne birokrate i ministarstva bi bili zamijenjeni korporacijama, pa se navodi prijedlog da General Electric i Microsoft preuzmu resor obrazovanja koji bi proizvodio radnu snagu za koju se predviđa da će biti potrebna u budućnosti.

Američka javnost se dakle 2008. pribojavala pojave socijalizma, a ono što bi mogli dobiti su "Mussolinijevi mokri snovi" – apsolutna korporativna država.