Plan za oporavak Federacije BiH

Federalna vlada je usvojila Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020. do 2021. godine, a s pretpostavkama za održiv i ubrzan rast u 2022. godini, te za njegovu realizaciju ovlastila premijera FBiH.

Program je usvojen jer se, uslijed negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom virusa COVlD do 19, pojavila potreba za definiranjem ključnih ciljeva i mjera usmjerenih na ekonomsku stabilizaciju i oporavak.

Mjere propisane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica uključuju Fond za stabilizaciju gospodarstva (omogućen Rebalansom proračuna FBiH za 2020. godinu), Garantni fond pri Razvojnoj banci FBiH i obustavljanje uplata akontacija poreza na dobit i dohodak.

Pročitajte još

Vlada usvojila uredbu kojom će spašavati gospodarstvo od pandemije

Pretpostavka je, navela je vlada nakon sjednice, da će nakon primjene ovog zakona u Fondu za stabilizaciju gospodarstva ostati 200 do 250 milijuna KM. Od preostalog iznosa, 150 milijuna KM će biti stavljeno na raspolaganje za izgradnju cesta, a ostatak korišten kao svojevrstan stabilizator eventualnom dodatnom padu prihoda od doprinosa za MIO, kako bi, i u tom slučaju, bila osigurana stabilnost i redovnost isplate mirovina.

Ako budu realizirane ove mjere, gospodarstvu će, putem subvencija, u naredna tri mjeseca biti osigurano 200 do 250 milijuna KM, te 100 do 150 milijuna KM dodatne likvidnosti zbog obustavljanja plaćanja akontacije poreza na dobit.

Financijski solventniji kantoni će imati i svoje specifične mjere, pa se očekuje da se konsolidirano, kroz razne subvencije, u gospodarstvo ubrizga dodatnih 100 do 130 milijuna KM. Također, iz Proračuna FBiH će kantonima putem transfera biti doznačeno 200 milijuna KM, a općinama i gradovima biti doznačeno 30 milijuna KM.

Prenamjenom namjenskih sredstava, nižim razinama vlasti će biti oslobođen još jedan značajan iznos sredstava. Dio kompletnog fiskalnog potencijala će od strane nižih razina vlasti morati biti iskorišten za proračunsku podršku, uslijed pada prihoda, ali će značajan dio moći biti iskorišten za specifične mjere podrške gospodarstvu.

Sve ove mjere usmjerene su na ublažavanje tzv. prvog udara, te mogu biti nazvane i pasivnim.

Za razliku od njih, mjere na koje će biti usmjerena veća pažnja predviđaju velike intervencije s ciljem stimuliranje agregatne potrošnje, pa tako i aktivaciju privatne potrošnje te, s pravom, mogu biti nazvane aktivnim.

Ključni ciljevi mjera uključuju očuvanje radnih mjesta kroz stabilizaciju i stimuliranje ekonomskog oporavka, održavanje fiskalne stabilnosti (isplate penzija, ratnih i neratnih invalidnina, te drugih proračunskih transfera), podršku izvozu, s ciljem održavanja vanjskotrgovinske ravnoteže, održavanje makroekonomske stabilnosti u uvjetima umjerenog rasta unutrašnjeg i vanjskog zaduženja, reformu javnih poduzeća, jačanje zdravstvenog sektora, sustava socijalne zaštite i zaštite od gubitka posla, te ubrzavanje provedbe javnih investicija.

Aktivne mjere, koje će slijediti nakon prvog paketa, svrstane su u sedam grupa. Riječ je o mjerama iz sfere fiskalne politike, aktivnim mjerama zapošljavanja, mjerama u okviru financijskog sektora, mjerama s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, zatim onim usmjerenim na rasterećenje gospodarstva i povećanje stepena konkurentnosti i otpornosti ekonomije, kao javne i privatne investicije.

Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH bit će objavljen na službenom webu Vlade FBiH.