Plaća 1.632 KM, košarica 3.313 KM: Kako preživjeti mjesec u BiH?
Kućni proračuni u Bosni i Hercegovini sve su tanji, a najveći dio prihoda građani i dalje troše na osnovne životne potrebe, pokazuju službeni statistički pokazatelji i struktura potrošnje kućanstava.
Prosječna plaća značajno manja od košarice
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, potrošačka košarica za četveročlanu obitelj na kraju 2025. godine iznosila je više od 3.313,90 KM. U isto vrijeme prosječna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosila je oko 1.632 KM, što je manje od polovice iznosa potrebnog za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova.
Najveći teret za kućanstva i dalje predstavlja prehrana. Stavke poput mesa, mlijeka, kruha i žitarica sudjeluju s gotovo 42 posto u ukupnoj košarici, dok su stanovanje i režije, električna energija, grijanje, voda i komunalne usluge, oko 14 posto ukupnih izdataka.
Troškovi higijene i zdravstvenih usluga čine približno devet posto, dok se ostatak raspoređuje na odjeću i obuću, obrazovanje, prijevoz i održavanje kućanstva. U strukturi potrošnje izdvajaju se i ostali, odnosno nepredviđeni troškovi, koji zauzimaju oko 18 posto.
Mijenjaju se navike potrošača
Rast cijena osnovnih proizvoda i usluga mijenja navike potrošača. Dio obitelji sve češće bira jeftinije zamjene, oslanja se na akcije i popuste, kupuje manje količine ili odgađa pojedine izdatke kako bi izbjegao dodatno zaduživanje. Takvi obrasci posebno su izraženi kod kućanstava s nižim primanjima, studenata i umirovljenika.
Na ukupnu potrošnju utječe i sezona. Zimi se povećavaju izdaci za grijanje i energiju, dok se u toplijem dijelu godine dio troškova preusmjerava na vodu i hlađenje. Razlike postoje i među regijama: veći centri poput Sarajeva, Banja Luke i Tuzle bilježe višu razinu cijena, dok su u ruralnim područjima troškovi niži, ali je kupovna moć slabija.
Ekonomisti upozoravaju kako ovakav odnos prihoda i osnovnih izdataka ostavlja malo prostora za štednju i ulaganja, ali i smanjuje potrošnju na rekreaciju, usluge i sadržaje koji podižu kvalitetu života, što dugoročno može usporiti rast dijela uslužnog sektora.
