Permakultura u Mostaru: Jedini praktični odgovor na problem nedostatka resursa u svijetu

Permakultura nije jedini, možda čak ni najbolji odgovor na problem svijeta u kojemu je sve više ljudi, a sve manje resursa, no permakultura je jedini praktični odgovor koji trenutno postoji u svijetu, kazao je Ivan Gregov, hrvatski instruktor permakulture, vještine oblikovanja samoodrživih habitata za život ljudi.

U okviru projekta nevladine organizacije Nešto više "Podrška razvoju poljoprivrede u Hercegovini", koji podupire Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), Gregov je u Mostaru održao jednodnevnu radionicu i predavanje o osnovama permakulture.

Krajem 60-ih godina prošloga stoljeće permakultura se pojavila u Australiji kao odgovor na tadašnje spoznaje o problemima okoliša i energetike. Ona podrazumijeva skup više praktičnih vještina, od uzgoja organske hrane, preko gradnje objekata prirodnim materijalima, do proizvodnje energije.

Oblikovanje održivih habitata

''Permakultura je oblikovanje održivih habitata u kojima žive ljudi. To znači da možete svoju postojeću kuću preoblikovati na načina permakulture ili izgraditi kuću od nule da biste dobili svoju hranu, uzgojenu na licu mjesta, ali i energiju koju kuća može proizvesti. To znači puno manje račune i troškove života. Uz to, živite u prirodnim materijalima, a ne u plastici ili nekom drugom umjetnom materijalu. Ukratko, to je skup vještina za samoodrživi život'', kazao je Gregov.

Po njegovim riječima, za permakulturu nisu potrebni veliki novci.

''Jedan od elemenata permakulture je taj da želimo proći jeftinije u ovom današnjem, konvencionalnom načinu življenja gdje se sve kupuje. U permakulturi sve se radi po principu "uradi sam". Puno stvari se može napraviti jako jeftino, na primjer solarni kolektor za grijanje vode. Umjesto građevinskih blokova koriste se prirodni materijali koji su najčešće besplatni, a čak postoji mogućnost uporabe otpadnog materijala, kao što su staklene boce ili automobilske gume'', istaknuo je Gregov.

Kada je u pitanju znanje koje je potrebno za bavljenje permakulturom, po njegovim riječima, ono se prenosi intenzivnim dvotjednim tečajevima.

''Jedan takav tečaj dovoljan je da se stekne osnovni set znanja uz pomoć kojih se može krenuti u rad s tlom i u gradnju. Radi se o zaista intenzivnim tečajevima u kojima je sažeta količina informacija koliko se otprilike obradi u jednom sveučilišnom semestru. Naglašavam da je permakultura poprilično praktična stvar. Tu nema puno teoretiziranja i radi se uglavnom prljavim rukama'', naglasio je Gregov.

U svijetu je permakultura doživjela uzlet osamdesetih godina prošloga stoljeća, u Hrvatskoj dogodio se pravi bum u posljednji pet-šest godina.

''U Hrvatskoj je ta priča prisutna već 20 godina, s tim da je zadnji pet-šest godina imala strašan uzlet što se objašnjava i ekonomskom krizom. Ljudi naprosto traže alternative, izlaz iz visokih troškova života, loše hrane koja se uvozi iz dalekih zemalja ili genetski modificirane hrane'', kazao je Gregov.

Dinamična scena u Hrvatskoj

Dodao je kako Hrvatska ima najdinamičniju permakulturnu scenu u Europi, a odatle se priča šire i na ostale zemlje regije od Austrije do Makedonije.

''Što se tiče rasprostranjenosti permakulture u svijetu zemlje Latinske Amerike otišle su najdalje. U Austriji ili Hrvatskoj imamo, recimo, imanje ili farmu, a u Latinskoj Americi imamo cijelo samoodrživo naselje. Postoje cijeli gradići u kojima se na licu mjesta proizvodi hrana i energija za lokalno stanovništvo, nema uvoza'', kazao je Gregov.

Na pitanje je li permakultura pravi odgovor na problem svijeta u kojemu je sve više ljudi, a sve manje resursa, Gregov je kazao kako permakultura nije jedino, možda čak ni najbolje rješenje, no ona je jedini praktični odgovor koji trenutno postoji i koji se prakticira u svijetu.

''Činjenica je da nedostaje praktičnih odgovora. Znanost analizira, piše radove, a u svakodnevnom životu od zapadnih zemalja do zemalja u razvoju nema praktičnih rješenja, niti itko mijenja svoje ponašanje. Svijet već danas ne može podnijeti ovu razinu potrošnje energije i resursa. Imamo veliki problem, a rješenja se ne pojavljuju'', upozorio je Gregov.

Dodao je kako je iz usta brojnih stručnjaka, doktora, što društvenih, što prirodnih znanost, čuo riječi kako se permakultura čini kao najbolje do sada ponuđeno rješenje.

''Permakultura je zasigurno dobar odgovor na krizne situacije i dobro je da se znanje akumulira i šire, jer bi nam već sutra, ako ne i danas, to znanje moglo trebati'', istaknuo je na kraju Gregov.

Što se tiče permakultura u Bosni i Hercegovini, Gregov je već za proljeće najavio održavanje dvotjednog intenzivnog tečaja u Sarajevu, a postoji mogućnost, ovisno od interesa, da se tečaj do kraja 2016. održi i u Mostaru.