Pao izvoz, porastao uvoz

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) danas su predstavili rezultate trgovinske razmjene BiH sa svijetom za devet mjeseci 2019. godine. Prema podacima VTK-a izvoz iz BiH od siječnja do rujna iznosio je 8,95 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je pad za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.

Istovremeno uvoz u BiH je iznosio 14,93 milijarde KM, što je porast za 2,29 posto u odnosu na prošlu godinu. Stoga je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom iznosi 5,97 milijardi KM i povećan je za 8,9 posto.

Nema rasta

''Neke stvari koje su utjecale na ovakav obujam jeste da je početkom 2019. godine ubilježen neočekivan povećan razvoj ekonomske aktivnosti u Europskoj uniji. Tu naglašavamo da je Italija izašla iz tehničke recesije, GDP u Italiji je porasta za 0,2 posto. Velike ekonomije eurozone Francuska i Španija ostvarile su rast od 0,3 i 0,7 posto. Njemačka je neočekivano zahvaljujući građevinskoj djelatnosti, nekim kapitalnim ulaganjima, isto zabilježila rast. Međutim, globalno političke tenzije, rast protekcionizma i američko-kineski trgovinski rat daju negativne konotacije ekonomiji, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH'', pojasnio je Nihad Bajramović, zamjenik glavnog tajnika VTK-a.

Bajramović je dodao da trenutna stopa rasta uvoza i izvoza nisu dovoljni za ekonomski rast BiH.

''Za ekonomski razvoj BiH, kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje u odnosu na europske zemlje neophodne su povećane investicije koje ne možemo očekivati dok ne provedemo reforme trenutnog stanja'', kazao je Bajramović.

Schengen

Naglasio je da je razlog nepovoljnog investiranja leži u nepovoljnom poslovnom okruženju u BiH u usporedbi s drugim zemljama. Dodao je da je prema istraživanjima pojedinih svjetski poznatih ekonomskih časopisa BiH svrstana na 90. mjesto po mogućnostima investiranja.

''Ovo je jasna poruka potencijalnim investitorima kakav ambijent mogu očekivati ako se odluče investirati u BiH: Stoga je od ključnog značaja da promijenimo to stanje. Mi u VTK-a već izvjesno vrijeme radimo i naglašavamo, završili smo promociju naše publikacije 'Digitalna transformacija BiH', i smatramo da upravo ovo poslovno okruženje možemo poboljšati sa digitalizacijom. Kako? Na način da svatko u svom segmentu digitalizira svoje poslovanje, a posebno da se sve razine vlasti digitaliziraju i da naš potencijalni investitor u BiH, kao i naši privrednici koji već rade u BiH, imaju brži način poslovanja'', istaknuo je Bajramović, te dodao da VTK podržava inicijativu “Malog Schengena“, koja bi znatno unaprijedila poslovanje u regiji.

Belma Hasić iz sektora makroekonomski sustav VTK-a BiH ukratko je obrazložila šta se događala s razmjenom BiH u proteklih devet mjeseci.

Razlog pada

''Razlog pada izvoza, između ostalog uzrokovan je usporavanjem ekonomija glavnih trgovinskih partnera. Što je uzrokovalo pad recimo u Njemačku oko 33 milijuna KM. Zatim ekonomskim problemima u Turskoj, odnosno neprovođenjem sporazuma o slobodno trgovini. Izvoz u Tursku je smanjen za oko 44 milijuna KM u odnosu na prošlu godinu. Također, takse koje primjenjuje Kosovo uslijed kojih je ukupan izvoz smanjen preko 90 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno 105 milijuna KM'', pojasnila je Hasić.

Dodala je kako je Europska unija i dalje glavni partner BiH i u koju se izvozi oko 73 posto ukupnog izvoza, a da je najznačajniji partner po obimu razmjene Hrvatska. Zatim slijede zemlje CEFTA-e s kojima je smanjen izvoz za 0,3 posto, a povećan uvoz za četiri posto. S ostalim tržištima najveći obim razmjene BiH ostvaruje s Turskom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, a izvoz prema sve tri zemlje je pao u odnosu na prethodnu godinu.