Pandemija prilika za drugačiji svijet

Dok se vlade u cijelom svijetu bore kako bi zaštitile svoje građane od novog virusa a da pritom ne unište svoja gospodarstva, pandemija je klimatsku krizu potisnula u drugi plan, ali i ponudila priliku da nakon koronavirusa stvorimo novi, održiviji svijet bez ugljika, piše Hina.

Riječ „kriza” na kineskom jeziku sastoji se od dva znaka: opasnosti i prilike. Ali za sada je među ekonomistima prvi pojam češći od drugog.

Mjere izolacije prestaju potkraj lipnja, a Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je krizu prozvao „Velika izolacija”, očekuje pad svjetskog BDP-a od 3 posto u ovoj godini. A kada bi se pandemija nastavila i u 2021., moglo bi biti daleko gore.

Kratkoročno, borba protiv virusa očito je prioritet svjetskih čelnika.

Pitanje klime

Ali ako pitanje klime ne bude integrirano u odluke u tjednima i mjesecima koji dolaze, nada da ćemo ograničiti globalno zatopljenje na 2 stupnja Celzijevih, što je minimum po Sporazumu o klimi iz Pariza, mogla bi se zauvijek ugasiti.

„Vlade troše prava bogatstva da bi održale gospodarstva na životu”, rekao je Michael Oppenheimer s Princetona.

„Taj novac može biti potrošen ili na neutralan način kada je riječ o problemu klime, ili tako da pogorša situaciju ili da je pak poboljša”, kazao je.

Stephen Hammer, koji se u Svjetskoj banci bavi klimom, ističe da aktualni prioriteti ne smiju istisnuti u drugi plan dugoročne ciljeve. „U prvom redu dekarbonizaciju svjetskog gospodarstva”, napisao je nedavno na blogu sa svojim kolegom Stéphaneom Hallegatteom.

Planovi za gospodarski oporavak vrijedni stotine milijarda dolara, eura, jena i juana moraju uključivati investicije u obnovljive energije, energetsku učinkovitost, otpornost infrastrukture na poplave i suše i održiv javni prijevoz, poručili su.

I moraju izbjegavati fosilna goriva, naglasili su.

Kineske opcije

U Europi, ministri za zaštitu okoliša 17 država članica poručili su početkom travnja da „neće izgubiti iz vida ekološku i okolišnu krizu”, ističući važnost Zelenog plana EU-a, „strategije rasta” koja bi trebala „stimulirati gospodarstvo i stvoriti radna mjesta, ubrzavajući zelenu tranziciju”.

EU ima ključnu ulogu kada je riječ o klimi, rekla je Laurence Tubiana, arhitektica Sporazuma o klimi iz Pariza.

„Još ne mogu reći da smo došli do 'biti ili ne biti', ali kada bismo uložili sve naše kapacitete, sve naše resurse na nacionalnoj i na europskoj razini, a ne bismo ih dobro usmjerili, bila bih ipak pesimistična”, kazala je za AFP.

Drugi nezaobilazni igrač je Kina, koja šalje kontradiktorne signale, piše Hina.

Nakon gospodarske krize 2008., Peking je uložio tisuće milijardi juana u energetski intenzivne infrastrukturne projekte, što je rezultiralo povećanjem emisija CO2 iz termoelektrana na ugljen.

„Danas kineski čelnici imaju više opcija na raspolaganju”, uvjerava Li Shuo iz Greenpeacea, čak i ako klima nije njihov prioritet.

U Sjedinjenim Državama, predsjednik Donald Trump ističe važnost američkog naftnog sektora i podržava zrakoplovne kompanije.

Virus će pojesti novac za klimu

Po mišljenju Elizabeth Wilson iz Dartmouth Collegea u New Hampshireu, sadržaj planova za gospodarski oporavak u ovoj fazi nije dobra vijest za klimu.

„Tisuće milijardi dolara javnog novca i privatnog kapitala potrebnih za tranziciju velikih razmjera koja bi smanjila emisiju stakleničkih plinova uz istodobno prilagođavanje posljedicama klimatskih promjena najvjerojatnije neće biti na raspolaganju”, kazala je zabrinuto.

U zemljama na jugu planeta, gdje učinci globalnog zagrijavanja nisu prestali dok je svijet fokusiran na pandemiju, posljedice bi mogle biti katastrofalne.

„Strahujemo da će sredstva potrebna za borbu protiv covida-19 biti uzeta od mjera za klimu”, rekao je Harjeet Singh iz nevladine organizacije „Action Aid”.

„Svaka potpora zemljama u razvoju u sklopu borbe protiv koronavirusa mora istodobno jačati njihovu otpornost na klimatske promjene”, naglasio je.

Ali neki razmišljaju optimističnije, s obzirom na to da je izolacija više od polovice stanovnika planeta smanjila energetsku potrošnju.

Promjena navika

„Sve u svemu, kriza će smanjiti emisije CO2 i ubrzati tranziciju prema obnovljivim energijama”, uvjeren je Jeffrey Sachs, direktor Centra za održivi razvoj Sveučilišta Columbia.

Izolacija bi mogla promijeniti navike ljudi koji možda više neće poželjeti odletjeti nekamo zrakoplovom za vikend.

„Ljudi bi mogli shvatiti da mogu bez skupih i mukotrpnih praksi, kao što je svakodnevno putovanje na posao”, rekao je Michael Oppenheimer.

S obzirom na to da je novi virus možda, po mišljenju nekih znanstvenika, potekao od jedne vrste šišmiša, čovječanstvo je možda također shvatilo poruku koju aktivisti za zaštitu okoliša već godinama ponavljaju: njegovo djelovanje na prirodu ima posljedice, navodi Hina.