Svjetsko tržište nafte burno je reagiralo na postizanje privremenog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. U svega dva dana cijene nafte pale su na najniže razine u posljednja tri mjeseca, dok ulagači očekuju postupnu normalizaciju prometa kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih energetskih arterija svijeta.
Nakon što je objavljeno da su Washington i Teheran postigli okvirni dogovor o okončanju sukoba te nastavku pregovora, tržišta su počela uračunavati povratak većih količina iranske nafte na svjetsko tržište. Rezultat je bio snažan pad cijena energenata. Brent nafta pala je ispod 80 dolara po barelu prvi put od početka ožujka, dok je američka WTI nafta skliznula prema 76 dolara.
Kroz Hormuški tjesnac prolazi približno petina svjetske trgovine naftom i ukapljenim plinom. Tijekom sukoba promet je bio ozbiljno ograničen, što je izazvalo rast cijena i strah od nestašica. Sada ulagači očekuju postupno ponovno uspostavljanje normalnih tokova opskrbe.
Ipak, stručnjaci upozoravaju kako potpuni povratak na stanje prije sukoba neće biti brz. Brodovi se tek postupno vraćaju na rute kroz Perzijski zaljev, a za normalizaciju prometa mogla bi biti potrebna čak dva mjeseca.
Dodatni pritisak na cijene dolazi iz očekivanja da bi ublažavanje sankcija Iranu moglo povećati ponudu na svjetskom tržištu. Analitičari procjenjuju da bi Iran u narednom razdoblju mogao značajno povećati izvoz, što dodatno smanjuje bojazan od nestašice nafte.
Pad cijena sirove nafte obično se s određenim vremenskim odmakom prelijeva i na benzinske postaje. Ako se trend nastavi i tijekom narednih tjedana, vozači bi mogli osjetiti niže cijene goriva tijekom ljeta. Međutim, konačan učinak ovisit će o brzini normalizacije prometa kroz Hormuški tjesnac te o daljnjem razvoju političke situacije na Bliskom istoku.
Prvi učinci pada cijena nafte već su vidljivi i na domaćim crpkama. Prema podacima aplikacije FMT FBiH, najjeftiniji benzin u Mostaru jutros je koštao 2,75 KM po litri, dok se dizel mogao natočiti za 2,84 KM. Razlika između najnižih i najviših cijena i dalje je značajna pa se dizel prodavao i po 3,16 KM, a benzin po 3,02 KM za litru. Ako se trend pada cijena na svjetskom tržištu nastavi, vozači bi u narednom razdoblju mogli očekivati dodatno rasterećenje kućnih proračuna