Ovo je najsiromašnija općina u BiH

Proteklih dana mnogo se govori o promjenama na ljestvici najrazvijenijih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine prema fiskalnom prometu, koji predstavlja ukupne tokove novca i jedan je od ključnih pokazatelja gospodarske aktivnosti.

Kako je ranije objavio BiznisInfo.ba, fiskalni promet u siječnju ove godine u Federaciji Bosne i Hercegovine znatno je smanjen, što je dovelo do promjena u poretku općina na vrhu ljestvice. Novi Grad Sarajevo preuzeo je prvo mjesto od Ilidže, dok je snažan rast zabilježila i općina Tešanj, koja je prestigla Zenicu i Novo Sarajevo.

Ukupan fiskalni promet u Federaciji Bosne i Hercegovine u siječnju iznosio je oko pet milijardi KM, što je približno 215 milijuna KM manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, što upućuje na blagi pad ukupne gospodarske aktivnosti na razini entiteta.

Tko je na dnu ljestvice?

Promjene su zabilježene i na samom dnu ljestvice, među općinama koje su ostvarile najmanji fiskalni promet.

Na posljednjem mjestu trenutačno se nalazi Općina Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Pale-Prača. Ova lokalna zajednica zabilježila je velik pad fiskalnog prometa – s oko 314 tisuća KM u siječnju prošle godine na svega 130 tisuća KM u prvom mjesecu ove godine, što predstavlja smanjenje od gotovo 60 posto.

Time je Pale-Prača zauzela posljednju poziciju koju je u siječnju prošle godine držala općina Dobretići.

Inače, ovo je jedan od ključnih pokazatelja gospodarske aktivnosti, jer promet registriran putem fiskalnih uređaja pokazuje ukupne "tokove novca" na području jedne općine – kako potrošnju građana, tako i poslovanje tvrtki.

Nekada važan gospodarski centar

Općina Pale-Prača nastala je 1995. godine od dijela nekadašnje općine Pale, a smještena je u zapadnom dijelu Bosansko-podrinjske županije.

Administrativno sjedište općine nalazi se u Prači, naselju koje ima dugu gospodarsku tradiciju. Prača je bila jedno od najrazvijenijih naselja u Bosni tijekom 14. i 15. stoljeća, posebno poznata po izvozu olova iz obližnjih rudnika.

Tijekom austrougarskog razdoblja kroz ovo područje prolazila je željeznička pruga Sarajevo – Višegrad, što je dodatno doprinijelo njegovom gospodarskom razvoju.

Danas se lokalno gospodarstvo oslanja prvenstveno na poljoprivredu, uključujući ratarstvo, voćarstvo, stočarstvo i pčelarstvo, dok značajan potencijal predstavlja i proizvodnja meda.

Pad fiskalnog prometa u siječnju pokazuje kako se ova lokalna zajednica suočava s ozbiljnim gospodarskim izazovima, unatoč bogatoj gospodarskoj tradiciji.