Okrugli stol o razvoju notarijata u jugoistočnoj Europi

U okviru XIV. Međunarodnog savjetovanja, koje organizira Pravni fakultet Univerziteta u Mostaru, danas je u Neumu upriličen okrugli stol o temi "Aktualni razvoj notarijata u jugoistočnoj Europi s osvrtom na presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine".

Okrugli sto suorganizirali su Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ) - Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Europu - pravna reforma i Notarska komora Federacije BiH, a kako je rečeno 4. svibnja 2017. godine navršava 10 godina od uvođenja notarijata u BiH, te je istaknuto koliko se ozbiljno pristupalo uvođenju te procesije koja ima veliku odgovornost u društvu.

Na otvaranju skupa u ime GIZ-a Christopher Will naglasio je da pravni diskurs ne predstavlja sam sebi svrhu, on bi trebao da služi sprječavanju društvenih sukoba, a samim time je i društveno-politički diskurs s velikom društvenom odgovornošću.

Podsjetio je da je Njemačka imala dobra iskustva u notarijatu, te je bilo praktično da GIZ podrži uvođenje notarijata u BiH, ali je ocijenio da je posljednjih godina primjetno slabljenje latinskog notarijata u regiji.

''Nema se što prigovoriti izmjenama zakona. Zakoni se mijenjaju s promjenama u društvu i moraju se mijenjati unutar demokratskog procesa. Zemlje regije trebale bi odlučiti u kojem smjeru će ići razvoj notarijata i to sve u otvorenom diskursu'', podvukao je Will.

Predsjednica Upravnog odbora Notarske komore FBiH Anica Nakić govoreći o povijesti uvođenja notarijata u BiH podvukla je zakon u BiH preslikan njemački zakon o notarima i rađen je od vrhunskih stručnjaka.

''Kako je onda moguće da je ovaj zakon suprotan europskim konvencijama ako kao takav funkcionira 150 godina u Njemačkoj'', mišljenja je Nakić.

Naglasila je da je notarijat nastao kao posljedica želje da se uvede prava sigurnost, ocjenjujući da se u tome uspjelo što je mišljenje Međunarodne unije notara jer notarijat BiH prije dvije godine posebno pohvaljen, dok je BiH zemlja koja je najbrže primljena u tu uniju.

I član Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH i sudija Vrhovnog suda FBiH Goran Nezirović ističe da je odluka Ustavnog suda prouzročila brojna otvorena pitanja o trenutnim efektima takve odluke, ali i načinima implementacije te presude.

Tijekom diskusija posebno je istaknuto da je uvođenje notarijata dovelo do pravne sigurnosti i poboljšanja pravnih poslova u kojima notari sudjeluju dovela je i do rasterećenja sudova, ali i zatvorila prostor za "nadripisare" te je podvučeno da sada ostaje pitanje kako će izvršna i zakonodavna vlast implementirati ovu odluku.

Posebno je naglašeno da ta odluka ne treba prouzročiti sukob između odvjetnika i notara, te je istaknuto da je o njoj važno razgovarati.

Ustavni sud FBiH donio je odluku kojom je ukinuta odredba da notarski ispit mogu polagati samo osobe koje su bile notarski pomoćnici te da više nemaju samo notari zakonske ovlasti da sastavljaju određene pravne dokumente (poput ugovora, poslovnih isprava i statuta).

Tom odlukom Suda isprave i ugovore moći će osim notara raditi i odvjetnik, ali i pravne službe banaka.

Osim razgovora o spornoj odluci Ustavnog suda, na okruglom stolu razgovaralo se o principima i efektima notarske službe u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, notarijatu u zemljama jugoistočne Europe, te odnosu notara i odvjetnika, ali i razvoju notarijata u Srbiji i Makedoniji te o notarijatu u Europskoj uniji.

Skup u Neumu okupio je eminentne stručnjake iz oblasti pravnih znanosti, profesore pravnih fakulteta, suce, odvjetnike, notare, pravobranitelje i druge pravnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Makedonije.