Općinski građanski sud u Zagrebu odbio je danas tužbeni zahtjev Zagrebačke banke koja je od Ljubljanske i Nove ljubljanske banke tražila isplatu 492.430 eura glavnice s pripadajućim kamatama od početka 1992. na ime dijela stare devizne štednje koju je, nakon raspada bivše Jugoslavije, isplaćivala hrvatskim štedišama Ljubljanske banke.
Riječ je o prvostupanjskoj presudi na koju nezadovoljna strana ima pravo žalbe Županijskom sudu, potvrdila je glasnogovornica suda Maja Bilandžić.
Žalbeni rok od 15 dana teče od primitka pismenog otpravka presude u kojemu će sutkinja Romana Hukelj detaljno obrazložiti svoju odluku.
Na objavu presude nisu došli odvjetnici Zagrebačke banke, ali ni odvjetnici slovenskih banaka.
Procjenjuje se da s kamatama tražbina Zagrebačke banke u tom sporu doseže gotovo milijun eura.
Osim Zagrebačke banke, koja protiv Ljubljanske banke i njezine sljednice vodi više sličnih sporova, slovenske banke tužila je i Privredna banka.
Riječ je o tzv. prenesenoj štednji, to jest ulozima hrvatskih građana koji su iz Ljubljanske banke svoje tražbine prenijeli na hrvatske banke koje su im novac isplaćivale u ograničenim iznosima ili umanjenima ako su isplatu tražili odjednom.
Po pisanju medija, ukupan iznos štednje u Ljubljanskoj banci koji je tako preuzela Hrvatska, to jest banke koje su tada bile u državnom vlasništvu, iznosi više od 260 milijuna eura bez kamata.
Iz Zagrebačke banke nisu željeli komentirati prvostupanjsku presudu niti odgovoriti hoće li se na nju žaliti.
Problem tzv. stare devizne štednje Ljubljanske banke od raspada bivše države pretvorio se u političko pitanje o kojem je raspravljalo više vlada, a slovenska strana ustraje na tvrdnji da se dug treba riješiti u sukcesiji.