Obveznice Federacije BiH postaju atraktivan instrument za ulagače

Od uvrštenja prve serije pa do danas, obveznice Federacije BiH, emitiranje po osnovu izmirenja unutarnjeg duga (stara devizna štednja i ratna potraživanja), zauzele su značajno mjesto u ukupnom prometu na Sarajevskoj burzi vrijednosnih papira.

Ukupan promet svim serijama obveznica, od kraja 2009. do travnja 2012. godine, iznosio je 51.754.385,91 KM, što čini 20,82 posto od ukupnog (redovnog) berzanskog prometa u tom razdoblju, pokazuje analiza trgovanja obveznicama Federacije BiH na SASE.

Najviše se trgovalo obveznicama ratnih potraživanja - 27.664.370,60 KM, gdje prednjači serija '1A' sa 8,3 milijuna KM ostvarenog prometa.

Promet sa obveznicama stare devizne štednje, u istom periodu, iznosio je 24.090.015,91 KM. Pri tome je najviše prometovano serijom D - 4,2 milijuna KM.

Federacija Bosne i Hercegovine je ukupno izdala 194.065.868 obveznica ratnih potraživanja, kao i 565.473.851 obveznica za izmirenje stare devizne štednje nominalne vrijednosti obveznice od 1KM.

"Ukoliko se uporedi postotak promjene vlasništva kod ovih emisija, dolazi se do zaključka da je procentualno mnogo više obveznica ratnih potraživanja promijenilo svog vlasnika - prosječno (uzimajući u obzir i nove serije iz kolovoza 2011. godine) 24,36 posto", navodi se u analizi Sarajevske burze.

To znači da je skoro svaka četvrta obveznica, emitirana po ovom osnovu, promijenila svog vlasnika.

Najtrgovanija serija u ovom kontekstu je '1A', gdje je procenat promjene vlasništva iznosio 50,84 posto.

Postotak promjene vlasništva kod obveznica stare devizne štednje je mnogo niži i, u prosjeku, iznosi 5,16 posto.

Najveći koeficijent promjene vlasništva zabilježen je kod serije 'H' - 9,60 posto. To znači da je tek svaka deseta obveznica, izdana po ovom osnovu, promijenila svog vlasnika.

Ukoliko se promatraju kupci i prodavači obveznica Federacije BiH, slika se u određenoj mjeri mijenja.

Kod obveznica ratnih potraživanja u tom razdoblju minimalno 257 ulagača izvršilo je kupovinu, dok je broj unikatnih prodavaca iznosio minimalno 843.

S druge strane, broj kupaca obveznica stare devizne štednje iznosio je minimalno 133, dok je broj prodavaca bio minimalno 1.386. Razlozi za ova odstupanja mogu se tražiti u manjoj vrijednosti emisije obveznica ratnih potraživanja u odnosu na staru deviznu štednju, ali i u strukturi vlasnika različitih serija obveznica.

Dok su vlasnici obveznica ratnih potraživanja uglavnom pravna, vlasnici stare devizne štednje su fizička lica, generalno poodmakle životne dobi, koja nisu dovoljno informirana o mogućnosti prodaje ovih obveznica na burzovnom tržištu.

Bitan faktor predstavljaju i razlike u dospijeću obveznica, koje su u slučaju ratnih potraživanja najranije u 2019. godini, dok je kod obveznica stare devizne štednje ovaj rok mnogo bliži.

Ako se promatra promjena cijena obveznica Fedracije BiH u razdoblju od njihovog uvrštenja do travnja 2012. godine, dolazi se do zaključka da je samo serija '1A' obveznica ratnih potraživanja imala negativan performans (-23,98 posto). Sve ostale serije, u ovom razdoblju, ostvarile su pozitivne, uglavnom dvocifrene prinose.

Kod obveznica ratnih potraživanja prednjači serija '1D' sa performansom od 115,86 posto, a kod stare devizne štednje serija 'F' sa +84,44 posto.

Pri tome je u obzir uzeta samo razlika između kupovne i prodajne cijene, zanemarujući kuponske isplate u pomenutom razdoblju, navode iz Sarajevske burze.