Borba za opstanak - Obrtnici u Federaciji na prekretnici

Od ove godine obrtnici u Federaciji će za doprinose izdvajati 20 maraka više, jer je zahvaljujući izdašnijim primanjima zaposlenih u javnom sektoru porasla i prosječna plaća. Iz Federalne obrtničke komore nisu sigurni hoće li se s ovim povećanjem moći izboriti. Jedan od prijedloga je usklađivanje doprinosa s minimalnom platom.

U vrijeme kada se bore za opstanak na tržištu, privrednici u Federaciji od početka godine izdvajaju dodatnih 20 maraka za doprinose. Većina njih ionako se jedva bori s posljedicama pandemije, a usprkos svemu do sada su obaveze izmirivali na vrijeme. Sada su na prekretnici: opstati ili propasti.

''Povećanjem osnovica povećavaju se doprinosi na osnovu kojih će obrtnik raditi samo za te doprinose. Ostvarivat će vrlo malu platu i uslijedit će otpuštanje radnika'', upozorava Naser Idrizagić, predsjednik Obrtničke komore KS-a.

Primanja zaposlenih u javnom sektoru - državnih službenika - dovela su do rasta prosječne plate, što se odrazilo na povećanje doprinosa, navode iz Obrtničke komore. Najteže su to podnijeli oni koji rade u privatnom sektoru u kojem su prihodi u padu ili ih gotovo nema, piše Federalna.ba.

''Veliki dio obrtnika ne radi, automatski su povećane plate u javnom sektoru, a smanjen broj obrta koji uplaćuju svoje doprinose ili ih nema. Tako je automatski porasla prosječna plata. Mi smo za to da se bruto plata i doprinosi za obrtnike ne vežu za prosječnu platu u BiH'', poručuje Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH.

''Obrtnici koji imaju od tri do pet radnika neće plaćati samo 20 maraka na mjesečnom nivou nego preko 200 KM'', naglašava Idrizagić.

U Kantonu Sarajevo oko 80 posto privrednika je direktno ili indirektno vezano za dolazak turista. Slike zatvorenih zanatskih radnji u starom jezgru Sarajeva najbolji su pokazatelji ekonomske situacije. I zanatlije u gradu na Neretvi doživjele su sličnu sudbinu. Rješenje je moguće, ali ne ubrzo.

''Puno su bolje rješenje postojeći zakoni koji su već u parlamentarnoj proceduri: Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Oni korektnije i ravnopravnije uređuju ovu materiju kad je u pitanju i obrt i pravna lica, i usvajanjem tih zakona ovaj problem bi bio premašen'', ocjenjuje Amir Zukić, ministar razvoja, preduzetništva i obrta FBiH (SDA).

Federalna vlada za sanaciju ekonomskih posljedica u maloj privredi priprema novi paket pomoći iz sredstava MMF-a kojih, kako je od ranije poznato, još nema.

''Radi se o 200 milijuna eura koji idu preko kantona i u direktne programe podrške preko federalnih ministarstava'', navodi Zukić.

Za dugoročni privredni oporavak neophodne su korjenite reforme, koje su, usprkos obećanjima datim međunarodnim financijskim institucijama, desetljećima na čekanju.

''Imamo neracionalan broj uposlenih na svim razinama u državnoj strukturi i za to trebaju plaće. Da bi se njima omogućile plaće treba uzeti od realnog sektora i to prelijevanje je neproduktivno i neracionalno i ne vodi dobru'', zaključuje Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

U doba pandemije dodatna opterećenja bi ugrozila opstanak obrtnika, ali i cjelokupne ekonomije. Bez snažnog realnog sektora nema ni privrednog oporavka, ali su zato izvjesna nova zaduženja koja se, uglavnom, troše za plate zaposlenih u javnom sektoru, dok su investicije na čekanju.