Novim zakonom korisnik lovišta mora raditi inventuru životinjskih vrsta

Prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, što ga je na današnjoj sjednici u Sarajevu utvrdila i Parlamentu FBiH po skraćenom postupku uputila Vlada Federacije BiH, korisnici lovišta ne mogu biti pravne osobe koja su kažnjavane za kazneno djelo nezakonitog lova dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona.

Korisnik lovišta je, među ostalim, dužan izvršiti inventuru životinjskih vrsta stanja lovišta najmanje jednom godišnje, te osigurati financijska sredstva za provedbu lovno - gospodarstvene osnove za sanaciju šteta na divljači i lovištu, kao i nadoknadu štete koju pričini divljač.

Mora, također, imati organiziranu lovočuvarsku službu, lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje koristi, te lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim ispitom, ako je u lovištu predviđen odstrjel krupne divljači.

Za potrebe znanstvenog istraživanja, obrazovanja, zooloških vrtova, muzeja, naseljavanja lovišta i suzbijanja zaraznih bolesti, federalni ministar može rješenjem odobriti hvatanje i držanje divljači u zatvorenom, odnosno, ograđenom prostoru.

To isto, za potrebe treninga i ispitivanje urođenih osobina lovačkih pasa, može učiniti kantonalni ministar, s tim da površina ograđenog prostora ne može biti manja od 1,5 hektara, niti veća od pet posto od ukupne površine lovišta.

Lovišta osniva županijska skupština na prijedlog županijskog ministarstva, a ona mogu biti sportsko-gospodarska, gospodarska i lovišta s posebnom namjenom.

Pod gospodarskim lovištem podrazumijeva se lovište čija je osnovna namjena bavljenje lovstvom u cilju stjecanja dobiti. Uzgajalište divljači obuhvata površine zemljišta veće od 100, a manje od 2.000 hektara na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste zdrave divljači i namijenjene za reprodukciju, potrebe naseljavanja i povećanja brojnosti u lovištima, lov i proizvodnju mesa.