Notarska komora FBiH: Uređenje notarske službe u isključivoj nadležnosti zakonodavca

Notarska komora Federacije BiH poručuje da je uređenje oblasti notarske i drugih javnih službi te pitanja forme ugovora isključiva ustavna nadležnost zakonodavca, podsjetivši da se u dva navrata Ustavni sud FBiH (2010. i 2016.) izjašnjavao o ustavnosti odredbi kojima je predviđeno da su ugovori valjani samo ako su zaključeni u formi notarski obrađene isprave.

Pročitajte još

Treba vam pečat: Provjerili smo tko je jeftiniji – odvjetnici ili notari

Godine 2010. je neustavnim proglasio odredbe Zakona o notarima, ali je ova odluka, kako navode iz Notarske komore, "išla u prazno“ jer su odredbe o formi ugovora već bile stavljene van snage donošenjem niza zakona koji su predviđali isto - obavezna forma notarski obrađene isprave. 

"Ustavni sud FBiH igra ulogu zakonodavca" 

-Odluka iz 2016. je već ozbiljnije zaprijetila ovom reformskom konceptu: odredbe niza zakona kojima je kao obavezna proglašena forma notarske obrade, proglašene su neustavnim. Ova je odluka bila u više relevantnih članaka, napisanih od relevantnih pravnih stručnjaka, izložena kritici – napominju iz Notarske komore FBiH.

Kako su ocijenili, Ustavni sud FBiH se pozvao na povredu "nepostojećeg prava svakog građanina da sam odluči u kojoj će formi zaključiti ugovor“. Pravo na autonomiju volje nije, kako navode, ustavno pravo.

Osim toga, dodaju iz Notarske komore, Ustavni sud FBiH je ovdje "igrao i ulogu zakonodavca“ - sam je odlučivao da li treba neka javna služba ili ne“, a na „argumente da je to isključiva nadležnost zakonodavca je ostao gluh“. 

"Predsjednici sudova požurili otvoriti knjige položenih ugovora" 

Notarska komora smatra da je svojim nečinjenjem zakonodavac otvorio put drugim kvazi-zakonodavcima - neki su predsjednici sudova odmah nakon odluka Ustavnog suda, a bez zakonskih izmjena, požurili otvoriti knjige položenih ugovora.

-U šest narednih godina notari su radili kao i ranije – niti jedan zakonski propis nije bio izmijenjen i nije postojala nikakva alternativna forma. Zemljišno-knjižni uredi ne bi imali osnova provesti niti jedan ugovor zaključen u nekoj drugoj formi koja nije propisana. Jesu li trebali odbiti provedbu i notarski obrađene isprave, zaustaviti pravni promet šest godina. Svi su bili nesigurni: sudovi, zemljišno-knjižni uredi, ali prije svega građani uz stalni pritisak advokata - navode iz Notarske komore FBiH. 

"Ovjera košta negdje 110 negdje 130 KM, bez osnove u zakonu" 

Mišljenja su da je puno pogrešnih argumenata plasirano u javnom prostoru te da se akteri obraćaju Visokom sudskom tužilačkom vijeću, tražeći da se zakon mora promijeniti.

-Uvođenje knjiga potpisa u sudovima traži donošenje odgovarajućeg propisa, ovjera potpisa traži da se odredi koliko to košta. U mnogim kantonima ukinuti su dijelovi propisa koji su propisivali takse za sudsku ovjeru. Neki predsjednici sudova su već propisali da ovjera košta 110 KM ili 130 KM. Bez osnova u zakonu. Ministarstva šute, kao da poslovi sudske uprave nisu njihova nadležnost. Nije za čuđenje kad si mnogi subjekti daju za pravo da budu zakonodavci – navode, između ostalog, iz Notarske komore FBiH.