Njemački strah od inflacije gura Grke, Talijane i Španjolce na ulice

Njemački recept za izlazak iz krize samo putem štednje u eurozoni nikako ne funkcionira, a usporavanje gospodarskog rasta u Kini, Indiji i Brazilu trebalo bi i njemačku kancelarku Angelu Merkel nagnati da "prekine gurati glavu u pijesak", piše u utorak u ljubljanski dnevni list "Dnevnik", u komentaru o situaciji u Grčkoj i Španjolskoj te o predstojećem kriznom summitu EU-a krajem mjeseca.

"Guranje glave u pijesak više jednostavno nije opcija. Summit EU-a kroz tri tjedna zato će biti jedan od najvažnijih jer se na njemu priprema prava revolucija. Uz sve glasnije pozive za uvođenje euroobveznica, te fiskalne i bankarske unije, javljaju se i glasine o uvođenju prave političke unije. To bi bio odlučujući korak ka stabilnoj političkoj integraciji starog kontinenta, no ujedno i prijenos dijela državnog suvereniteta na Bruxelles. Time, međutim, sasvim sigurno neće biti oduševljeni Europljani iz kluba uspješnih država. U taj klub nesumnjivo spada i Njemačka, koja bi se u rješavanju sadašnje situacije morala osvrnuti na vlastitu povijest te iz nje povući korisne lekcije", navodi list.

Njemački strah pred inflacijom, zbog čega njena vlada i dalje propagira štednju u eurozoni, koja ne daje rezultata u oživljavanju gospodarske aktivnosti nego se kriza širi na Španjolsku i možda na Italiju, "razumljiv je iako pretjeran", ocjenjuje "Dnevnik".

"Čim prije dođe do potiskivanja tog njemačkog straha to će biti bolje za sve upletene u ovu krizu. Scenarij hiperinflacije malo je vjerojatan, osim toga alternativni scenarij mnogo je više zastrašujući od inflacije", navodi list koji svoju tezu ilustrira povijesnom usporedbom današnje Europe s Njemačkom 30-ih godina prošlog stoljeća.

Tada je ekonomski slom Njemačke doveo najprije do jačanja ekstremizma, a onda do dolaska nacista na vlast i ratnih strahota nikad prije zabilježenih u povijesti u takvom opsegu, podsjeća list. "Slom Weimarske Republike bio je posljedica svjetske depresije i poratnih reparacija, a to je dovelo do kolapsa demokracije i uspona totalitarizma, a rezultirao je najvećim masakrom u svjetskoj povijesti".

"Države iz zloglasne skupine PIGS (Portugal, Italija, Grčka, Španjolska) zbog kombinacije prijeteće depresije, visoke zaduženosti i slabe demokratske tradicije, već u određenom smislu idu putem Weimarske Republike", navodi komentator slovenskog lista, dodajući da prilike u Europi danas nisu tako apokaliptične kao 30-ih godina prošlog stoljeća, ali da je potrebno uočiti slične simptome i porast populizma i ekstremizma u politici, što ga neriješeno ekonomsko stanje izaziva.

"U Europi je primjetan uspon političkog ekstremizma koji za prividno neuspješne političke opcije ima pripremljen odličan odgovor u obliku krajnje populističke retorike. Naravno, ti ekstremistički pokreti nemaju nikakva rješenja za krizu, ali oni koji takve ekstremizme podržavaju niti ne razmišljaju tako daleko. Prilike još nisu kataklizmičke, ali ne smije se ignorirati prve indicije, jer iz malog raste veliko. Ako to samo po sebi nije pretjeran razlog za brigu, onda će političare, ali i druge Europljane, možda stvarno zabrinuti tek situacija kad jednog dana na ulice izađu milijuni Grka, Španjolaca i Talijana. No, tada će možda biti kasno", završava komentator slovenskog lista "Dnevnik".