Nezaposlenost 45 posto, vanjski dug premašio 30 posto BDP-a

Stopa nezaposlenosti u BiH na kraju 2014. godine iznosila je 45 posto, vanjski dug premašio je 30 posto BDP-a, dok je deficit tekućeg računa iznosio skoro 300 milijuna eura, navodi se u najnovijem izvještaju Europske komisije o ekonomijama država zapadnog Balkana.

Analitičari Direktorata Europske komisije ističu da se kašnjenje u formiranju vlasti nakon izbora 2010. godine i danas negativno odražava na BiH, piše Dnevni avaz dodajući kako se u izvještaju navodi kako su kraj prošle godine BiH i Federacija BiH dočekale bez usvojenog proračuna, dok je Republika Srpska u "fotofinišu" 30. prosinca usvojila proračun za ovu godinu.

"Ekonomski uspon iz 2013. godine i prvog tromjesečja prošle godine 'potonuo' je u dobroj mjeri zbog poplava u svibnju prošle godine. BDP, nakon što je porastao za 3,2 posto početkom godine, na kraju prošle godine bio je u minusu za 0,5 posto", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se dodaje da je stopa nezaposlenosti viša od 45 posto i da je posebno alarmantna među mladima.

S obzirom na lošu ekonomsku situaciji, pada i potražnje za robom, na sceni je službeno deflacija, a plate se smanjuju i nominalno i realno. Vanjskotrgovinski deficit porastao je za čak devet posto.

Burzanske transakcije u BiH, također, sve su u većem padu, a izvještaji s Banjalučke i Sarajevske burze su obeshrabrujući, upozoravaju iz Europske komisije, ističući da deficit tekućeg računa iznosi skoro 300 milijuna eura.

Kao fenomen, Europska komisija navodi činjenicu da banke u BiH svoje kredite plasiraju mahom građanima, dok su ti plasmani u biznis gotovo minorni.

U izvještaju se ukazuje na rast vanjskog duga, koji je u odnosu na 2013. godinu uvećan i premašuje iznos od 30 posto BDP-a.

Posebno se naglašava da su negativni ekonomski pokazatelji i nespremnost vlasti da provedu potrebne reforme doveli do obustave isplate osme tranše zajma MMF-a u iznosu od 134 milijuna KM.

U izvještaju se, kako prenosi Srna, dodaje da MMF neće odustati od reforme bankarskog sektora i da zahtijeva za smanjenjem svih izdataka koji nisu povezani s oporavkom od katastrofalnih poplava.

Kao jedan od rijetkih dobrih pokazatelja u ekonomiji BiH navodi se porast izvoza i povećanje industrijske proizvodnje.