Kubanci su počeli da ulažu novac u nekretnine i ta pojava registrirana je ne samo u Havani, već i u drugim gradovima te karipske zemlje.
Promet nekretnina podstaknut je mjerama koje je vlada usvojila u cilju oživljavanja građevinskog sektora, ali i usvajanjem zakona kojim je, poslije pola stoljeća zatišja, stanovnicima 'Crvenog otoka' ponovno omogućeno da kupuju i prodaju nepokretnu imovinu.
Ove promjene su ocijenjene kao najveći 'manevar' kubanskog predsjednika Raula Kastra, otkako je prije tri godine preuzeo državno kormilo, prenosi B92. Njegov režim se zalaže za razvoj privatnog poduzetništva i smanjenje državne kontrole nad posustalom ekonomijom, ocjenjuje The New York Times.
Prethodnih pet desetljeća, kubanska komunistička vlada je zabranjivala prodaju nekretnina i 'gvozdenom pesnicom' kontrolirala građevinski sektor. Građani su mogli samo da razmjenjuju nekretnine i to su činili kroz složene aranžmane i na crnom tržištu. Vladale su nestašice građevinskog materijala, a birokratske procedure su trajale 'u nedogled'.
"Trgovci na crno su isporučivali građevinski materijal pod okriljem tame, a kupovina vreće pijeska bio je proces nalik kupovini droge", piše New York Times. Ali, u protekla dva mjeseca, vlada je uvela brojne olakšice, te ponudila subvencije i kredite za kupovinu ili obnovu nekretnina. Na ulicama Havane mogu se vidjeti ljudi kako farbaju fasade i proširuju svoje stare kuće.
Jedan Kubanac koji je ostvario 'pristojnu' zaradu popravkom mobilnih telefona izjavio je da planira da potroši oko 10 000 dolara na obnovu kuće u kojoj živi. Za kupovinu nekretnina uglavnom su zainteresirani kubanski emigranti, kao i Kubanci koji su u braku sa strancima, dok prodavci pokušavaju da prodaju mahom veće kuće.