Najveći dužnici: Željeznice, rudnici, GRAS, bolnica Bijeli Brijeg

Direktor federalnog Zavoda MIO Zijad Krnjić za ovu godinu kaže da je, s aspekta mirovinskog sustava, bila slična prethodnih pet do šest godina. Borili su se i, kako je kazao, izborili za redovnu isplatu mirovina na dostignutom nivou.

Kao posebnost ove godine Krnjić za Fenu ističe da je dovršen (i prošao dio procedure) novi zakon o MIO, ali i da se očekivalo da će biti usvojen i stupiti na snagu od 1.1. 2017. godine.

''Međutim, do toga neće doći u ovoj godini jer nije na dnevnom redu današnje (u ovoj godini posljednje) sjednice Doma naroda FBiH. Ipak, očekujemo da će proći Dom naroda, kao zadnju instancu, i stupiti na snagu u narednoj godini, po nama najpraktičnije bi bilo od 1.7. 2017. godine'', kazao je.

Krnjić naglašava da taj zakon donosi dosta značajnih novina u odnosu na dosadašnji, naročito u izračunu visine mirovine, a i u uvjetima za umirovljenje.

''Također značajna novina je da će isplata mirovina, u roku dvije godine, prijeći na trezor FBiH'', naglasio je.

U periodu definiranja zakonskih normi, a i danas FZ MIO je, kaže Krnjić, imao najkrupniju primjedbu na visinu početne vrijednosti boda, koja je na kraju definirana na 13,60 KM.

''To je po našim izračunima previsoko i sljedećih godina će dodatno opteretiti ekonomiju FBiH. Međutim, općedruštveni stav oličen u glasanju u Parlamentu je bio da se usvoji rješenje sa 13,60 KM početne vrijednosti boda'', ističe.

Krnjić podsjeća da se FZ MIO i ove godine „mučio“ s naplatom doprinosa za MIO, a mnogo puta tijekom godine raspravljalo se o financijskoj nedisciplini u plaćanju poreza i doprinosa kod nekih sektora gospodarstva i negospodarstva.

''Potraživanja FZ MIO po osnovu doprinosa za MIO u nominalnom iznosu, dakle bez kamata, su više od jedne milijarde KM, od čega su pola javna poduzeća i ustanove'', naglašava.
Najveći dužnici su JP Željeznice FBiH s više od 130.000.000 KM, rudnici mrkog uglja (osim Banovića, Gračanice i Đurđevika) oko 180.000.000 KM, GRAS Sarajevo 60.000.000 KM, Bolnica Bijeli Brijeg 35.000.000 KM, Krivaja i Agrocomerc po 35.000.000 KM ….

Imajući te podatke u vidu, sasvim je jasno da je, naglašava Krnjić, uzrok deficita u poslovanju federalnog Zavoda (koji sad iznosi 215.000.000 KM) isključivo neplaćanje doprinosa od javnog sektora i dijela privatnog sektora.

''Porezna uprava FBiH u ovoj godini činila je značajne napore, u okviru kapaciteta s kojima je raspolagala, da popravi financijsku disciplinu što se vidjelo iz konačnog rezultata prihoda od doprinosa za MIO, koji su u 2016. za tri posto veći od 2015. Godine'', kaže.

Sumirajući aktivnosti Zavoda Krnjić podsjeća da je u prvoj polovici godine isplata mirovina bila otežana i trajala je po pola mjeseca, što je sanirano uzimanjem kratkoročnog kredita od 63 milijuna KM.

''Treba reći da smo kreditom samo popravili likvidnost u isplati mirovina, a nismo riješili problem nedostataka prihoda'', navodi on.

Ova godina je, kaže Krnjić, imala i nekih specifičnosti te je s krajem prethodne, po još važećem zakonu, prestala mogućnost prijevremenog pumirovljenja „nego se u 2016. moglo u starosnu mirovinu samo sa 40 godina mirovinskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža“.

''To je dovelo do izvanredno većeg broja zahtjeva za odlazak u mirovinu posljednjih mjeseci2015. za otprilike 4.500, što smo umirovili u 2016. godini. Međutim dogodilo se, što smo i predvidjeli, da se broj novih zahtjeva u 2016. značajno smanjio, tako da se povećanje broja umirovljenika u ovoj godini „ispeglalo“ na broj sličan prethodnim godinama, a to je oko 5.000 ili 1,2 posto'', naglašava.

U okviru poslova koje im je zakon dodijelio FZ MIO nastavio je da se modernizira i racionalizira, tako da, po riječima direktora Krnjića, 2016. završavaju s oko pet posto manje zaposlenih nego prethodne godine, s manjim troškovima nego prethodne godine i sa skraćenjem prosječnih rokova rješavanja predmeta.

Kao ilustriran trend racionalizacije poslovanja Zavoda naveden je podatak da su troškovi poslovanja u 2016. manji od 2010. za više od 5.000.000 KM i bez obzira na to što je broj umirovljenika porastao za oko 50.000 ili deset posto, što je bilo nekoliko značajnih zakonskih „turbulencija“,naročito kod mirovina ratnih veterana.

Prema podacima iz studenog, u FBiH ima 408.268 umirovljenika, a prosječna mirovina je 368,97.