Opskrba naftnim derivatima u Federaciji Bosne i Hercegovine je stabilna i nema razloga za paniku unatoč globalnim poremećajima izazvanim krizom na Bliskom istoku, poručili su dužnosnici, ističući kako su osigurane dovoljne zalihe za ključne sektore, dok su rast cijena i tržišna kretanja uglavnom posljedica globalnih čimbenika na koje domaće vlasti imaju ograničen utjecaj.
To je rečeno nakon sastanka o opskrbi naftom i rezervama nafte u Federaciji Bosne i Hercegovine, na kojem su sudjelovali predsjednik Uprave gospodarskog društva Operator - Terminali Federacije Damir Kreso i članica Uprave Adrijana Zarinković, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Predsjednik Uprave gospodarskog društva Operator - Terminali Federacije izjavio je kako nema razloga za zabrinutost kada je riječ o opskrbi naftnim derivatima u Federaciji Bosne i Hercegovine, unatoč krizi na Bliskom istoku.
Istaknuo je kako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zajedno s Udrugom prometnika naftnih derivata Federacije BiH, Operatorom - Terminalima Federacije i Željeznicama Federacije BiH, poduzela sve potrebne mjere kako bi se osigurala stabilnost tržišta.
Pojasnio je kako Federacija Bosne i Hercegovine trenutačno raspolaže s dvije vrste rezervi nafte – rezervama za široku potrošnju, koje su, kako je naveo, popunjene, te rezervama Operatora – Terminala Federacije.
Govoreći o ulozi Operatora - Terminala Federacije, naglasio je kako su njihove rezerve namijenjene za hitne službe.
„Kada je riječ o Operatoru - Terminali Federacije, rezerve imamo za hitne službe, bolnice, vatrogasce, odnosno za potrebe službi zbog kojih smo osnovani“, rekao je Kreso.
Dodao je kako nema mjesta panici te kako se naftni derivati redovito uvoze i svakodnevno isporučuju na benzinske postaje diljem Federacije Bosne i Hercegovine.
Napomenuo je kako su cijene goriva trenutačno nešto više, ali je podsjetio kako je riječ o robi čija se cijena formira na globalnom tržištu.
"Cijene su nešto više, ali je nafta roba spekulativnog karaktera i naravno kako se njezina cijena formira na burzi", kazao je.
Izrazio je uvjerenje kako bi, nakon ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, moglo doći do pada cijena nafte.
Osvrnuo se i na odluku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine donesenu prethodnog dana, ocijenivši je važnom potporom za jačanje sustava rezervi na području Federacije Bosne i Hercegovine.
Na kraju je upozorio kako panika može imati negativne posljedice za tržište, osobito kada je riječ o kretanju cijena.
"Nijedna panika ne može dovesti do boljeg, može biti samo gore. Panika izazvana nestašicom uzrokovala je bržu promjenu cijena. Da nije bilo takve panične reakcije, možda bi se cijene postupno povećavale kroz dulje razdoblje i ne bi došlo do naglih skokova na pojedinim benzinskim postajama“, zaključio je Kreso.
Medijima se obratio i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, koji je istaknuo kako je sustav odgovorio zadatku kada je riječ o opskrbi naftom i naftnim derivatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
"Ono što vjerojatno mnoge zemlje u okruženju nisu uspjele učiniti, sinergijski su učinili uvoznici i distributeri nafte, Operator - Terminali Federacije i Naftni terminali Ploče, Vlada Federacije BiH, resorno ministarstvo i svi ostali, kada je riječ o količini nafte koja je trenutačno na raspolaganju našim građanima i gospodarstvu", kazao je.
Lakić je naglasio kako sustav ne može u cjelosti utjecati na kretanje cijena nafte, ističući kako je riječ o globalnoj burzovnoj robi čija se vrijednost formira izvan granica države.
Istaknuo je kako su nadležni svjesni rasta cijena, ali kako su određeni tržišni poremećaji dodatno ubrzani reakcijama potrošača.
"Možda da nije bilo panične kupnje goriva prije dva tjedna, bili bismo u situaciji da dulje koristimo naftu po cijenama koje su niže od ovih sadašnjih", rekao je Lakić.
Naglasio je kako i građani i gospodarstvenici trebaju razumjeti ograničenja sustava kada je riječ o globalnim tržišnim kretanjima.
"Volio bih da i građani i gospodarstvenici shvate kako na neke stvari sustav apsolutno ne može utjecati kada je riječ o globalnim promjenama i burzovnoj robi, a nafta to svakako jest. Vrlo je vjerojatno kako je cijena nafte povećana prije ulaska u Bosnu i Hercegovinu, a ne unutar zemlje, jer su nabavne cijene naših uvoznika znatno porasle zbog ukupnih događanja u svijetu", rekao je Lakić.
Govoreći o mogućim mjerama, naveo je kako se vlasti nisu odlučile za ograničavanje marži, ocjenjujući kako to ne bi bilo odgovarajuće rješenje u trenutačnim okolnostima. Umjesto toga, kako je rekao, fokus je stavljen na jačanje rezervi kroz suradnju s uvoznicima i distributerima.
"Odlučili smo se za drugu varijantu, a to je da preostale nepopunjene kapacitete u naftnim terminalima u Blažuju popunimo zajedno s uvoznicima i distributerima, tako da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine subvencionira prva tri mjeseca punjenja terminala u Blažuju i smatramo kako je to mjera koja će pomoći u narednom razdoblju", rekao je Lakić.
Ukazao je i na važnost razvoja infrastrukture u području skladištenja nafte, podsjetivši kako je u proteklom razdoblju ostvaren značajan napredak.
"Do prije godinu i pol nismo imali Blažuj, Bihać, Živinice ni Mostar. Tada nije bilo krize. Ova uprava i Naftni terminali Ploče, uz potporu ministarstva i Vlade Federacije, došli su u situaciju da je Blažuj potpuno otvoren i djelomično popunjen. Bihać je vrlo blizu potpunog otvaranja, jučer je na sjednici Vlade donesena odluka da se krene u revitalizaciju Živinica s pola milijuna KM, dok Mostar već ove godine otvaramo rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa. To pokazuje kako se sustavno pristupa problemu i kako želimo izgraditi infrastrukturu", naglasio je Lakić.
Zaključio je kako nijedna država ne može osigurati neograničene zalihe nafte za stanovništvo, ali kako su u Federaciji Bosne i Hercegovine osigurane dovoljne pričuve za funkcioniranje ključnih sektora, kao što su policija, zdravstvo, bolnice, civilna zaštita i drugi.
Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara rekla je kako Bosna i Hercegovina, za razliku od država Europske unije, nije imala na raspolaganju sve instrumente za pravodobno upravljanje krizom te je naglasila kako su druge europske države imale veće kapacitete i mogućnosti za skladištenje i pravodobno punjenje rezervi nafte.
Ukazala je i na to kako je izostala mogućnost donošenja jasnih smjernica za ponašanje građana u kriznim situacijama kako ne bi stvarali paniku.
Govoreći o sljedećim koracima, izrazila je očekivanje kako će vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine uspjeti razviti potrebnu infrastrukturu, uz naglašenu ulogu željezničkog sustava u tom procesu.
"Nadam se kako ćemo uspjeti izgraditi svu infrastrukturu koja nam je važna. U tom procesu vrlo nam je važno da željeznice funkcioniraju na način koji će olakšati prijevoz i smanjiti potrošnju", rekla je Bradara.
Posebno je naglasila važnost suradnje javnog i privatnog sektora radi jačanja energetskih rezervi.
"Vrlo je važno da gospodarska društva prihvate ovaj poziv na jednu vrstu javno-privatnog partnerstva, uz veliku subvenciju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, kako bismo iskoristili svoje terminale i u trenutku kada cijena na svjetskom tržištu bude povoljna napunili svoje zalihe gorivom", istaknula je Bradara.
Na kraju je poručila kako još uvijek nije kasno uputiti jasne preporuke građanima ne stvarajti paniku i ne kupovati nepotrebne zalihe goriva.
