Na Veletržnici u Čapljini zahlađenje budi cijene

Na Veletržnici u Tasovčićima u Čapljni, burzi voća i zeleni u Federaciji BiH, veći dio jeseni protekao je u znaku kupaca.

Stabilno i toplo vrijeme cementiralo je cijene tako da su južno-hercegovački proizvođači u prvom redu zeleni, a i stalni prodavači, već odavno priželjkivali zahlađenje. Kako se tzv. Miholjsko ljeto proteklo ne samo na listopad već i na dobar dio studenog, cijene su tavorile.

Manje-više zelen se nudila po cijenama nižim nego prethodnih godina. Kupus je tako već mjesecima samo 0,2 do 0,3 KM. Tzv. vakufski kupus za zimnicu je 0,5 KM u glavicama, a 0,7 KM rezani i u prosjeku je za desetak feniga jeftiniji nego proteklih godina.

Kelj je 0,6 do 0,8 KM, krumpiri 0,5 do 0,6, a planinski s Morina koji se povremeno pojavi 0,7 KM. Cikla je 0,5 do 0,7 KM, dok je prvo jače zahlađenje doskora minornu oko pola marke za kilogram, cijenu blitve i špinata podignulo na 0,8 do 1 KM. Istu cijenu 0,8 do 1 KM ima i mrkva koja stiže sa svih strana.

U porastu su i cijene više drugih artikala, pa je zelena salata 1 do 1,2 KM, domaći krastavac 1,6 do 1,8, kasne paprike 1,9 do 2,1 KM, rajčice 1,5 KM, uvozne iz Hrvatske su oko 1,8 KM. Sa zahlađenjem malo su porasle i cijene patlidžana 1 do 1,3 KM, crvenog luka 1 do 1,1 KM, kupusa pupčara 1,4 do 1,6 KM, bijelog luka 2,5 do 3,5 KM. List peršina i celera je od 2 do 3 marke, a korijen koji stiže iz srednje Bosne 3 do 4 marke za kilogram.

Grgo Matić stalni prodavač na Veletržnici ukazuje na jednu specifičnost koja je sve prisutnija:

''Do polovice studenog roba je masovno stizala iz Srednje Bosne, čak i rajčice što je prije desetak godina bilo nezamislivo!? Gore se masovno podižu plastenici, sadi povrće i dovozi ovdje, pa je tako sve manje prostora za ovdašnje robe.

Puno toga se promijenilo zbog zatopljenja koje je očito u Bosni, čime jug Hercegovine gubi svoje komparativne prednosti. Preostalo je nešto ranije proizvodnje i to je to“, kaže Matić s kojim se slaže i Hilmo Krehić iz Ljubuškog.

Obojica naglašavaju da se na Veletržnici širenjem trgovačkih lanaca, smanjuje promet voćem i povrćem koje se masovno proizvodi, a povećava udio specifičnih vrsta, kao što je primjerice raštika, korijen peršina i celera, tikve svih vrsta, rodakva, ljuti šipci…

Cijena domaćih jabuka i dalje je od 0,6 do 1 KM, kruške su 0,9 do 1,5 KM, šipci 1,3 domaći, 1,8 uvozni, a 0,6 KM ljuti. Sa zahlađenjem na oko marku za kilogram skočila je cijena mandarina, dok je kivi 0,7 do 0,9 KM. Ortasi su 4 do 5 KM ljuska, 12 do 15 KM jezgra, kesten 1,8 – 2 KM itd.

Stalni prodavači ističu da su paprike za zimnicu tzv. roge i krastavci tzv. kornišoni, skoro jedini artikli čija je cijena bila veća u odnosu na ranije godine. zaslužan za to je kratkotrajni rani mraz početkom listopada u brdskim krajevima Hercegovine, te djelu Bosne, gdje se najviše proizvode.

Uglavnom prema cijenama na veliku, na čapljinskoj Veletržnici koncem jeseni, očito je da voće i povrće nije utjecalo na porast troškova života.