Mostarski sajam gospodarstva počinje 31. ožujka

Mostarski sajam gospodarstva ove će godine imati svoje 23. izdanje, a početak manifestacije uz prisustvo najviših dužnosnika u regiji zakazan je za 31. ožujak. Sajam će svoja vrata zatvoriti četiri dana kasnije nakon niza zanimljivih sadržaja. Zemlja partner ovog puta je Mađarska, koja je istu ulogu na Sajmu imala i prije 14 godina.

Govoreći o važnosti Sajma, ali i sadržajima koji posjetitelje očekuju, direktorica Dalfina Bošnjak najavila je, između ostalog, i veliku konferenciju Tehnološkog parka INTERA, kao i konferenciju naziva “Investirajmo u Hercegovinu“.

“Tu je i veliko predstavljanje Prstena, organizacije utemeljene prošle godine, a naravno i ovog puta osim gospodarstvenika, očekujemo i političare i obrtnike. Pozivam sve njih da iskoriste priliku i dođu na naš Sajam“, kazala je Bošnjak.

Veleposlanik Mađarske u BiH Krisztian Pasa kazao je da za njegovu zemlju partnerstvo na Sajmu predstavlja veliku čast, posebno nakon što su istu ulogu u prošlosti imale države poput Kine, Turske, Srbije ili Hrvatske, koje spadaju među najvažnije trgovinske i ekonomske partnere BiH. Uvjeren je da će sudjelovanje Mađarske doprinijeti razvijanju ekonomskih odnosa između dviju država.

“Bilateralni odnosi na svim poljima su odlični. To dokazuju i učestali sastanci naših državnika. Tu nema otvorenih pitanja. BiH je, dakle, za nas iskreni prijatelj. Podržavamo europske integracije BiH, jer nam je od velike važnosti sigurnost ove regije. Mađarska je trenutno deseti trgovinski partner BiH, a podsjetit ću i kako naša razmjena iz godine u godinu raste. Njena vrijednost u 2018. iznosila je 508 milijuna eura. Tendencija rasta nastavljena je i 2019. U našem izvozu prevladaju strojevi, električni aparati i vozila. Značajan udio pripada farmaceutskim proizvodima i žitaricama. S druge strane, BiH u Mađarsku izvozi proizvode od aluminija i čelika, te aluminij-hidroksid i obuću“, rekao je Pasa.

Najveća prilika za suradnju dviju zemalja postoji u oblastima energetike, poljoprivrede, građevinske industrije i turizma. Raduje i što veliki broj mađarskih kompanija na Sajam u Mostaru dolazi upravo iz ovih sektora.

“Državne financije su u pozitivnom balansu, a naša ekonomija je u uzlaznoj putanji. Rast BDP-a u 2018. iznosio je 5,1 posto. Volumen izvoza u 2017. po prvi put premašio je stotinu milijardi eura. O uspjesima svjedoče i inozemna ulaganja. U Mađarskoj je trenutno prisutna najniža stopa na internet u Europi. Imamo odličnu infrastrukturu, a naš strateški cilj je izgradnja 5G mreže na teritoriji cijele zemlje. Ova oblast zapošljava oko 400 tisuća radnika, a u BDP-u sudjeluje s oko 25 posto. Digitalizacija i robotizacija povezani su s automobilskom industrijom“, konstatirao je Pasa.

Direktor za komunikacije mađarske Agencije za izvoz - HEPA Daniel Pazsitzky, najavio je da će Mađarska na Sajmu biti prisutna na ukupno tisuću metara kvadratnih izložbenog prostora. Dosad se 27 kompanija iz ove zemlje prijavilo za sudjelovanje u Mostaru.

“Njih možemo svrstati u pet sektora – zdravstvena, strojarska, IT, turistička i prehrambena industrija. Tu kavlitetu želimo podići na veći nivo. Agencija za agrarni marketing na Sajmu će imati kuhinju u kojoj će se kušati naši gastro specijaliteti i vina. Uz pomoć Agencije za agrarni marketing i državne turističke agencije želimo popularizirati Mađarsku u BiH“, najavio je Pazsitzky.

Predsjednik Gospodarske komore FBiH Marko Šantić podsjetio je da robna razmjena Mađarske i BiH premašuje milijardu maraka. Nažalost, BiH je u deficitu, dok je Mađarska u suficitu. Ističe i kako u Komori nisu zadovoljni vanjskotrgovinskom razmjenom s Mađarima, s obzirom na to da sa ovom zemljom nema otvorenih političkih pitanja.

“U njihovoj autoindustriji ima prostora i za naše male proizvođače. To ustvari već postoji u tragovima, a mogućnost za napredak je velika. Naravno, tu su i IT sektor, kao i poljoprivreda i turizam. Uvozimo dosta ulja i žitarica iz tog područja, a postoje i proizvodi za kojim vapi mađarsko tržište, a koje uspijevaju u našoj zemlji. Tu mislim, prije svega, na smokvu i šipak. Na tome trebamo poraditi, eventualnim poticajima našim proizvođačima. Ogroman prostor postoji i u oblasti turizma. Veliki je broj Mađara koji dolaze u susjedstvo, a mi to ne koristimo.

Projektima prekogranične suradnje naši turistički radnici imaju priliku privući Mađare koji u Hrvatsku dolaze u velikom broju. Mislim da ih godišnje tamo boravi oko 700 tisuća. Obzirom na poziciju BiH i Mađarske došli smo na ideju da napravimo konferenciju o suradnji jadransko-jonske i dunavske regije. Ona će se održati drugog dana Sajma u Mostaru. Napravit ćemo konferenciju sa pet panela. Razgovarat će se o društvenim izazovima, a kasnije i o energetici, ekologiji i turizmu“, najavio je Šantić.

Mostarski sajam gospodarstva zaživio je u poratnim godinama kao skromna gospodarska manifestacija, koja je godinama rasla do razine jedne od najbolje organiziranih i najvećih priredbi ove vrste u regiji. I ove godine očekuju se izlagači iz svih dijelova svijeta.