Mostarski Aluminij državi nudi opciju 50 milijuna dolara dodatnog izvoza

Složeni proces restrukturiranja poslovanja Aluminija d.d. Mostar, najvećega bh. izvoznika, već daje konkretne učinke i Uprava tog diva najavljuje pozitivno poslovanje, nakon dugih osam godina ostvarivanja gubitaka.

Lani im je prijetio stečaj, a koliki je preokret napravljen u samo četiri mjeseca, tijekom kojih su revidirani svi ugovori i povučen čitav niz poteza, svjedoči činjenica da u travnju otpočinju s procesom vraćanja u pogon 25 posto isključenih proizvodnih kapaciteta u svojoj Elektrolizi, što će koštati otprilike 7 milijuna eura i trajati oko 14 mjeseci.

Međutim, kako Prvi.tv doznaje, Uprava Aluminija je došla na zamisao ostvarivanja brzog poslovnog iskoraka koji bi Aluminijev oporavak vrtoglavo ubrzao, ali ujedno i osigurao značajan priljev novca u državnu blagajnu. Aluminij je, neslužbeno je potvrđeno i u državnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, prvom čovjeku tog ministarstva Mirku Šaroviću uputio zahtjev za ukidanjem carinske stope na nelegirani aluminij, tzv. čvrsti uložak.

U čemu je stvar? Proizvodnja primarnog aluminija iz elektrolitičkih ćelija troši enormne količine električne energije, a ukidanje te carinske stope Aluminiju bi postao isplativ uvoz oko 25.000 tona čvrstog uloška godišnje s ruskog tržišta (tog metala nema na tržištu EU i CEFTA-e), koji bi pretapali u svojim ljevačkim pećima koje pokreće plin. Tim bi projektom, stoji u Aluminijevu dopisu MVTEO-u, njihova proizvodnja lako bila povećana čak za 30%, a u potpunosti bi izostali troškovi skupe potrošnje struje.

Aluminij je u 2015. uvezao cca 13.000 tona nelegiranog aluminija i pri tome platio skoro 2,5 milijuna KM carinskih dažbina (postojeća stopa je 4,5%), ostvarivši gubitak. Zato ga u 2016. nisu uvozili i državni je benefit po toj stopi bio 0 KM, a kako taj metal nitko drugi u BiH ne treba, u mostarskoj tvornici carinu na njega smatraju porezom isključivo na Aluminij d.d. Mostar.

- U 2017. planiramo proizvesti 111.000 tona primarnoga metala u Elektrolizi, a ukoliko dođe do ukidanja carine, uvezli bismo 25.000 tona nelegiranog metala i našu proizvodnju podigli na nikad dosegnuti maksimum od 180.000 tona – stoji u dopisu.

Država je, očekivano, oprezna i razmatra šire benefite od onih isključivo za Aluminij, ali Uprava detaljno obrazlaže i taj dio.

- Ukidanjem ove carine i povećanjem naše proizvodnje za 30 posto, došlo bi do direktnog rasta izvoza u visini od 50 milijuna US dolara u 2017., što bi automatski pozitivno utjecalo na bilancu BiH, na državni porezni i mirovinski sustav, te na rast zapošljavanja i javne potrošnje – pišu iz Aluminija, analizirajući da bi BiH, ukidanjem predmetne carine, samo na toj stavci od Aluminija uprihodila cca 5 milijuna KM na ime PDV-a na robu koja bi bila prodana domaćim kupcima, da bi Željeznice FBiH ostvarile dodatnih cca 160.000 KM prihoda vozeći dodatnu robu na relaciji Čapljina-Mostar i da bi država osjetila izravne refleksije na porast državnih prihoda na osnovu poreza na dobit. Povrh svega, ističu da bi projekt ovog pretapanja otvorio i mogućnost zapošljavanja 30 novih radnika, te ga smatraju ''najmoćnijom polugom za što brže restrukturiranje poslovanja Aluminija i za ogroman financijski i socijalni benefit za BiH''.

U Aluminiju dopis nisu bili spremni dodatno komentirati, ne želeći, kako je rečeno, stvarati nepotreban pritisak na resorno ministarstvo, jer prijedlog vide kao zdrav ekonomski projekt s dobro razrađenom osnovom za njegovo prihvaćanje, prenosi Prvi.tv.

Iz ovog je očito da bi izostanak ukidanja carine na nelegirani aluminij usporio postojeći uzlazni trend oporavka u Aluminiju, ali i doveo do stagnacije bh. izvoza, dok bi državni benefit na ovu carinsku stopu ostao 0 KM. S druge strane, Aluminij ovim uvozom ne bi nikom nanio štetu jer tog proizvoda nema u BiH, država bi ostvarila značajnu multipliciranu financijsku korist i dodatnih 50 milijuna dolara izvoza, a teško je i predvidjeti u kolikoj bi to mjeri pozitivno utjecalo na ukupan državni BDP, u kojem Aluminij danas, zajedno s kooperantima, sudjeluje čak do 8 posto.

Državni oprez je shvatljiv, ali ne treba ni predugo čekati za davanje zelenog svjetla projektima koji najavljuju ovako pozitivne odraze na cijelo društvo, pa Aluminiju ostaje pričekati i Šarovićev odgovor.