Mostarci protiv rada nedjeljom i blagdanima

U zemlji s pola milijuna nezaposlenih najmanje je toliko i onih koje poslodavac izrabljuje na radnom mjestu, plaća ih za osmosatno radno vrijeme, a rade i po dvanaest sati, prisiljava ih na rad nedjeljom i blagdanima, te im zapravo otkida od privatnog života na uštrb rada za minimalac.

Nezadovoljstvo

Enorman broj nezaposlenih doveo je do toga da radnici pristaju na svakakve uvjete rada samo da bi radili, a što pogoduje jedino poslodavcu.

Nije onda slučajno da i bh. građani javno iskazuju nezadovoljstvo, a u zadnje vrijeme potpisuju i peticije protiv rada nedjeljom i blagdanima, piše Dnevni list.

Ukinimo rad nedjeljom i praznikom (blagdanom), provedimo nedjelje i blagdane sa svojom obitelji naslov je online peticije koja je pokrenuta u Hrvatskoj, a koju ovih dana masovno potpisuju i Mostarci i Sarajlije.

Istu je do jučer potpisalo gotovo sedamnaest tisuća građana, a Sarajevo je 14 grad na listi s najviše potpisanih.

Mostar je 18 na listi među gradovima Hrvatske i BiH, te je peticiju potpisalo više građana grada na Neretvi, nego recimo Dubrovnika, koji je na listi 28-i.

Na društvenim mrežama su brojni komentari i da bi na rad nedjeljom i blagdanima u BiH najbolje bilo odgovoriti tako da prestanemo kupovati nedjeljom i blagdanima, jer drukčije se majkama i ženama koje rade do kasno u noć ni ne može pomoći.

Potpisnici peticije iz BiH negoduju što su uvjeti rada, osobito u trgovinskim radnjama sve gori. Što se više trgovina otvara, to dulje ostaju otvorene.

Zakonom o radu Federacije nije konkretno određeno pitanje rada nedjeljom, što je dovelo do toga da se u Bosni i Hercegovini radi kao u onoj izreci „i petkom i svecem“.

Zakon jedino kaže da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad na dan tjednog odmora, blagdana ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Međutim, to je samo slovo na papiru, a u praksi se rad nedjeljom i blagdanom plaća kao i običan dan.

Izrabljivanje

Također, i običnim danima većina radnji ostaje otvorena do 21 sat, a radnice zaključuju blagajne i ribaju radnje do 22 sata i dulje. Ako se zna da se rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana smatra noćnim radom, koji se više plaća, onda je i jasno zašto poslodavci zatvore objekt u 21 sat.

Također, a ako prekovremeni rad radnika traje dulje od tri tjedna neprekidno ili više od 10 tjedana tijekom kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava mjerodavnu inspekciju rada.

No to je samo teoretski tako, dok na terenu poslodavci uglavnom od radnika gledaju izvući maksimum.

''Ukinimo rad nedjeljom i blagdanom! Svjedoci smo svakodnevnog izrabljivanja radnika u svrhu rada nedjeljom i blagdanom. Što za posljedice ostavlja traga na obitelji i obiteljskom životu, a iz razloga što pretežno u sektoru uslužne djelatnosti (trgovina) rade prije svega ponajviše žene. Stoga vas molim tko god je protiv ove ideje o izrabljivanju radnika s ciljem ostvarivanja profita i ukidanja rada nedjeljom da pristupi ovoj peticiji kako bi se stvorile određene pretpostavke za izmjenu zakona u radu“, navodi se u pozivu na potpisivanje peticije.