Mostarci poručili Gradu: Kako ćete srušiti kuću Mujage Komadine i tko je zapikao lokaciju?

''Ovaj popis koji je Grad Mostar izbacio je preuranjen, ne znam po kojem osnovu. Nesporno je da se neke demolicije i sanacije moraju uraditi, ali ne kompletni objekti'', kazala je Senada Demirović Habibija, doktorica arhitekture i urbanizma iz Urbane Kuće IDEAA, na dijaloškoj tribini u utorak. 

Tribinu su organizirala dva mostarska udruženja, Mostarski Krug i Urbana Kuća IDEAA, koji su pokrenuli raspravu o najavljenim aktivnostima gradskih službi Mostara na uklanjanju ruševnih i devastiranih objekata.

Povijesni poduhvat i građevinski lobi

Alija Behram iz Mostarskog kruga ističe da su ostali zatečeni brojem pitanja koja su im građani postavili.

Pročitajte još

FOTOGRAFIJE OBJEKATA| Mostar opet o ruševinama: Prvo uraditi elaborat

''Pitaju čak: 'Što ste ovo dozvolili?''', kaže Behram.

''Ovo je povijesni poduhvat u koji je Mostar krenuo. Ruševine treba ukloniti, ali kakav odnos imati prema spomeničkoj baštini. Ima dosta objekata od kulturnog značaja. Postavlja se pitanje kako ćete vi ukloniti kuću Mujage Komadine? To je danas mogla biti Sveučilišna knjižnica ili biblioteka Univerziteta, da je studenti koriste. Ljubo Bešlić je to davno odbio. Ja zaključujem da je netko tamo zapikao lokaciju, da se sruši i tamo će niknuti neki objekt. Ovo što se radi je u sprezi s građevinskim lobijem grada Mostara, koji je gladan posla i tako se biraju atraktivne lokacije'', osobno je mišljenja Behram.

Objekti koji imaju znajačjnu vrijednost

Arhitektica Demirović Habibija napominje da ovo nije ispravan način rada i pristupanja procesu, bez obzira što nešto stoji u ruševnom stanju 30-ak godina.

''Posebice jedan značajan broj objekata se nalazi u onome što se zove povijesni urbani pejzaž, to je npr. u Titovoj ulici, Nama, Komitet itd. To su objekti koji imaju značajnu vrijednost i moraju proći kroz neke dodatne procese. Imamo neku plansku dokumenataciju, ali ona evidentno nije dovoljna. Ne možemo zaključiti da ćemo te objekte demolirati. Demolicija se ne može tek tako uraditi'', navodi arhitektica.

Ona napominje i da je neophodno osigurati da su građani sigurni, da se mogu slobodno kretati ulicama, ali to ne znači da se kompletni objekti trebaju srušiti.

''Oni moraju proći kroz proces sanacije, konzervacije - dok se ne shvati koja će biti njihova buduća namjena'', mišljenja je.

Osim toga, struka pojašnjava i da se objekti ne mogu izvlačiti iz cjeline i da se sve treba gledati kao 'ansambl', jer mnoštvo objekata ima ambijentalnu vrijednost.

Što je sa Staklenom bankom?

''Alajbegovića kuća je eklatantni primjer takve vrste arhitekture, kuća Mujage Komadine itd…koji pojedinačno imaju vrijednost, ali su puno vrijedniji kao ansambl, odnosno cjelina'', rekla je Demirović Habibija.

Alija Behram je posebno istaknuo primjer Staklene banke u Mostaru, podsjetivši na činjenice od ranije, i rekavši da se sada taj objekt nalazi na listi za rušenje.

''Kako da je Vlada FBiH platila 7 milijuna KM da se u Staklenu banku smjesti pet ministarstava, što je s tim novcem? Ona je sad predviđena za rušenje, a ja postavljam pitanje treba li je rušiti? Može li se to stanje popraviti? To isto pitanje postavljam i za ostale objekte, jer struka je ovdje potisnuta.''

Iz oba udruženja poručuju da ovom javnom tribinom žele skrenuti pažnju Gradu Mostaru da ''osluškuju i prate ono što rade''.

Podsjećamo, Grad Mostar objavio je popis ruševnih i devastiranih objekata na području grada pa se očekuje da će doći do uklanjanja objekata na 57 lokacija.

Na popisu spornih objekata čije je uklanjanje planirano, arhitekti smatraju, nalaze se nacionalni spomenici i zgrade od kulturnog značaja.