Mostar se cestom preko Širokog i Gruda povezuje sa hrvatskom autocestom

''Jugoistočna Hercegovina u dogledno vrijeme mogla bi izaći iz prometne izolacije. Naime, osim nastavaka izgradnje ceste Neum-Stolac, planirana je i izgradnja ceste koja bi povezala Ravno s Čapljinom'', izjavio je za Hrvatski Medijski Servis premijer Hercegovačko-neretvanske županije dr. Nevenko Herceg.

Područje jugoistočne Hercegovine vjerojatno je jedino u BiH, gdje, čak, četiri općine; Čapljina, Ravno, Neum i Stolac nisu povezane dvotračnim cestama. Zbog prometne izoliranosti pojačano je iseljavanje stanovništva iz ovog kraja, a velike štete trpi i turizam, jer turističke destinacije poput Neuma, ali i drugih odredišta kao što su špilja Vjeternica, svetište Kraljice mira u Hrasnom nisu povezani s unutrašnjošću zemlje modernim prometnicama.

Od Neuma prema Stocu do sada je izgrađeno tek nešto više od šest kilometara ceste. Ovih dana privodi se kraju procedura odobravanja kreditnih sredstava za tu magistralnu cestu M 17.3 Stolac-Neum. Kreditori su Europska Investicijska Banka (EIB), Europska Banka za Obnovu i Razvoj (EBRD) i Svjetska Banka (WB), a nastavak izgradnje ceste, koja bi vodila dalje prema Broćancu, prolazila preko Cerovice i Drenovca prema Stocu planiran je sredinom ove godine.

No, manje je poznato da je osim povezivanja Neuma i Stoca u planu i povezivanje modernom prometnicom Čapljine s općinom Ravno. Ova regionalna cesta do Ravnog se sastoji od dva dijela i to: Dračevo-Cerovica i Hutovo-Ravno, s tim da se dionica Cerovica-Hutovo preklapa s magistralnom cestom M 17.3 Neum- Stolac.

Projektna dokumentacija

''Za dionicu Dračevo-Cerovica dugu 17 kilometara postoji projektna dokumentacija koju je potrebno doraditi i revidirati, a za dionicu Hutovo-Ravno nedostaje projektna dokumentacija za 10 km ceste iz smjera Hutova prema Ravnom koja se planira uraditi u 2016.godini'', kaže za HMS ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Stjepan Krasić

On pojašnjava kako sadašnja dionica ove ceste u zoni Hutova nije uvjetna zbog plavljenja pa se novim projektom to pitanje mora riješiti, ali i pitanje projektnog uklapanja ove ceste s novim projektom magistralne ceste Stolac-Neum u zoni Hutova..

''Sve ove i druge radnje su preduvjet da bi se projekt uopće mogao kandidirati za dobivanje financijskih kreditnih sredstava koja su do sada uvijek zaobilazila županije, odnosno regionalne ceste. To je već drugi problem. Nadamo se da će se takvo stanje, ipak, promijeniti'', kaže Krasić.

Boljem prometnom povezivanju jugoistočne Hercegovine sa svijetom dodatno će doprinijeti i prolazak Jadransko-jonske autoceste koja bi prema planu, ukoliko se s tim suglasi i Republika Hrvatska trebala prolaziti od čvora Počitelj pored Hutova blata i rubom Popova polja dalje prema jugu kontinenta.

“Mostarski prsten”

Osim prometnog povezivanja općina jugoistočne Hercegovine proglašenje regionalne ceste R424 Mostar-Čitluk-Ljubuški-Crveni Grm magistralnom s novom oznakom M 17.4. konačno bi trebalo biti riješeno i pitanje bolje prometne povezanosti Mostara s Međugorjem i povezivanja “hercegovačke prijestolnice” s međunarodnim graničnim prijelazom Bijača. Zbog hodočasnika koji iz mostarske zračne luke ovom cestom putuju do Međugorja, i zbog toga što je ovo najkraća veza Mostara s Lukom Ploče, promet ovom cestom posljednjih godina je naglo porastao pa je njezina prekategorizacija u magistralnu bila nužna, kao preduvjet njezine obnove i modernizacije.

''Proglašenjem ove ceste magistralnom prometno će se na ujednačen način integrirati planirani prometni model grada Mostara tzv. „mostarski prsten“ s prometnim okruženjem. Održavanje ove ceste će se podići na veći stupanj, a pristup kreditnim sredstvima za modernizaciju ovog pravca će biti efikasniji i izravniji, preko Fedracije BiH'', pojašnjava Krasić.

Spoj na Dalmatinu

Također, u planu je i izgradnja brze ceste Mostar-Široki Brijeg-Grude-Zagvozd kojom bi se povezali čvor Mostar, na Autocesti na Koridoru Vc s čvorom Zagvozd na Dalmatini, odnosno Jadransko-jonskoj autocesti.

Ministar Krasić kaže kako, prema njegovim saznanjima projektna dokumentacija za ovu cestu još uvijek nije završena.

''Da bi projektna dokumentacija bila spremna i prihvatljiva za banke koje izraze interes za kreditiranje ove ceste potrebno je bar još dvije godine ubrzanog rada na izradi njenoj izradi'', dodaje Krasić.

Ograničena sredstva

Upitan koje će ceste, u nadležnosti HNŽ biti sanirane i modernizirane u ovoj godini, ministar Krasić kaže kako su sredstva za ove namjene ograničena.

''Za 2016.god. pripremit će se Plan i Program kojim se planira obuhvatiti redovito, zimsko i pojačano održavanje svih 400 kilometara regionalnih cesta u županiji. Sanirat će se kritična mjesta po prioritetima kada je u pitanju sigurnost cestovnog prometa na svim regionalnim cestama u HNŽ. Planirat će se i izrada projektne dokumentacije koja je preduvjet bilo kakvoj ozbiljnijoj sanaciji ili modernizaciji javnih cesta. Značajniji zahvat se u suradnji s J.P.Autoceste Federacije BiH planira na dionici R 425a Trebižat-Miletina-Tromeđa (pristup čvoru Zvirovići-Koridor Vc)'', kaže Krasić.

Upozorava, međutim, kako ozbiljniji zahvati na mreži regionalnih cesta, uključujući rekonstrukcije, modernizacije ili izgradnju po novim trasama nisu mogući bez kreditnih sredstava.

Napominje, međutim, kako se, sada u Federaciji BiH, po prvi puta počelo govoriti i o pitanju kreditiranja regionalnih cesta jer su se sva dosadašnja kreditna zaduženja odnosila na autoceste, brze ceste i magistralne ceste. Kako će ta inicijative završiti ostaje vidjeti.