Mostar je imao šest parkova, danas na njima rastu zgrade

''Grad Mostar ne skrbi dovoljno o zelenim površinama, te se prema njima odnosi maćehinski'', rekao je za Bljesak.info Oliver Arapović iz ekološke udruge Majski cvijet.

Arapović kaže kako se ne ulaže u održavanje zelenih površina i kako su unazad nekoliko godina napravljeni beznačajni pomaci. Dodaje da je na djelu čista devastacija parkova, te kaže kako se sve radi na štetu zelenih površina.

''U Mostaru se radi sve na štetu zelenih površina. Na njima se nalaze i razni bespravni objekti. Nastava li se ovako ostat ćemo bez njih u potpunosti'', kaže Arapović.

Nestručna rezidba drvoreda

Dodaje kako veliku odgovornost snosi Ministarstvo okoliša HNŽ-a koje bi se trebalo pozabaviti edukacijom djece od najranije dobi kako bi stekli kulturu življenja, te kako bi se naučili odnositi prema zelenim površinama.

Kaže kako se obavlja i nestručna rezidba stabala.

''Drvoredi se pilaju bez ikakve stručne osobe. Tu se treba zaposliti stručna osoba sa iskustvom u praksi, a ne u uredu, te da ona dirigira kako će se drvo podrezati ili podšišati'', rekao je Arapović.

Na nestručnu rezidbu upozorila je profesorica Katica Arar koja se godinama, kroz fakultetski rad, bavi proučavanjem zelenih površina.

''Veliki broj stabala i sad ima otvorene rane. Nije samo potrebno sasjeći stablo, vi tu ranu trebate očistiti, sanirati'', rekla je Arar.

Ona se u svom radu ''Prvi drvoredi i šetališta u Mostaru'' iz 2004. godine osvrnula na stanje mostarskih drvoreda.

''Pojedina stogodišnja stabla u alejama odumiru i to uglavnom zbog neadekvatne i zakašnjele sanacije manjih oštećenja, neodgovarajuće zaštite od štetnika, neprimjerene sječe velikih grada radi regulacije prometa, povećanje asfaltnih površina unutar drvoreda preko 95 posto, mehaničkih oštećenja kore debla uzrokovane prometalima, površinskih ili dubljih zasjekotina'', napisala je Arar tada.

Ni cvijeća, ni zelenih površina

Kaže kako stanje zelenih površina nije loše, ali dodaje da bi moglo biti puno bolje.

Naglasila je kako zelenih površina u Gradu Mostaru po broju stanovnika nema dovoljno. Prije rata ukupan fond zelenih površina bio 486 369 m2, a od toga su cvjetnjaci bili zasađeni na 5041 m2.

Danas su od ovoliko cvjetnjaka ostali samo tragovi.

''Cvijeće je najzahtjevnije za održavanje jer iziskuje puno rada. Danas je ono posađeno na manjim površinama uz objekte'', rekla je Arar i dodala kako su na javnim površinama zasađene trajnice.

Grad šuti, građani ljuti

Građani su zgroženi stanjem u kojemu se nalaze zelene površine u gradu.

''Mostar je nekad bio najljepši grad. Bilo je cvijeća na sve strane, parkova nije bilo puno, ali što je bilo, bilo je održavano. Bila divota proći gradom od cvijeća, zelenila i ljepote, a danas od smrada ne možeš maknut. Nemaš gdje dijete pustiti da malo protrči'', mišljenje je građanke Mostara.

Dodaje kako redovito plaća komunalnu naknadu, te kako bi grad trebao bolje skrbiti o zelenim površinama.

Komunalnom naknadom inače osiguravaju se sredstva za financiranje sljedećih komunalnih djelatnosti: odvodnja atmosferskih voda,održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nekategoriziranih putova, održavanje groblja i javna rasvjeta.

Upit na temu zelenih površina u Mostaru smo poslali i na adresu grada Mostara odakle nismo dobili odgovor do zaključenja članka.