''Mi smo nespremni, a toliko puta smo apelirali da se naprave rezerve goriva, plina i hrane'', rekao je ekonomist i bivši bh. diplomat Draško Aćimović. Rekao je kako nas tek globalne krize, poput one kojoj svjedočimo ovih dana, primoraju da pažljivije analiziramo sadržaj naših hladnjaka i skladišta robnih rezervi.
Naveo je kako novim rastom cijena goriva i posljedično svih ostalih proizvoda i usluga velikom broju stanovnika BiH realno prijeti glad.
Dodao je kako će, nakon poskupljenja goriva, posljedice krize na Bliskom istoku građani BiH tek osjetiti. Aćimović podsjeća da, usprkos povremenim izjavama kojima se najavljuje skori završetak, rat na Bliskom istoku može potrajati i tri mjeseca.
''Predsjednik SAD ima zakonsku mogućnost da 60 plus 30 dana podržava vojnu akciju, bez suglasnosti Kongresa. On će vjerojatno iskoristiti taj rok da ostvari planirane ciljeve. Na sve to burze će reagirati i slobodno možemo reći da će biti još gore. Političari ne rade preventivno i sustavno, već sada izlaze s prijedlozima ad hoc mjera. BiH pod hitno treba Krizni stožer, svaka država ga je uvela. Ponovo se mora aktivirati tijelo koje smo imali dok je gospodin Radončić bio ministar sigurnosti BiH, jer ovo su stvari koje pogađaju cijelu državu'', rekao je za Avaz Aćimović.
Prema izvještajima Svjetske banke, gotovo 800.000 građana BiH je na rubu gladi, a sa svakim novim poskupljenjem taj broj raste. Aćimović predlaže jedan od načina za ublažavanje posljedica.
''Oslobodite umirovljenike i ljude slabog materijalnog stanja plaćanja komunalnih usluga. To donosi spas, jer svi umirovljenici plate račune, pa onda kupe nešto da jedu. Više od 800.000 ljudi odlazi gladno na spavanje. Nije rješenje otvoriti javne kuhinje, već njima treba sustavna pomoć. Međutim, svjesno se ljude tjera u glad'', ističe Aćimović.
Navodi kako njihov točan broj nitko ne zna, ali se procjenjuje da se u BiH, na različitim razinama vlasti, koristi više od 12.000 službenih automobila. Troškovi njihovog korištenja i održavanja mjere se stotinama milijuna maraka i rastu.
''Vlasti se ne žele odreći tih svojih privilegija, troškovi rastu, pa se novac uzima od bolesnih, socijalno ugroženih, od kategorija kojima je to najpotrebnije. U ovom momentu hitno se mora prodati bar 30 posto svih auta, pa taj novac usmjeriti za nabavku goriva, koje je prvenstveno potrebno našim hitnim službama, te za subvencije siromašnima'', rekao je.
Inače, prosječna maloprodajna cijena naftnog derivata DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) u srijedu je iznosila 2,86KM/l i veća je za 0,06 KM/l u odnosu na dan ranije, a u odnosu na 28. veljače ove godine veća je za 51 fening.
Maloprodajna cijena PREMIUM bezolovnog benzina 95, BAS EN 228- BMB 95 iznosi 2,41KM/l i veća je za 0,02 KM/l u odnosu na jučer, dok je u odnosu na 28. veljače veća za 9 feninga, izvijestilo je Federalno ministarstvo trgovine.
Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži (OPC i OPM obrasci), koje su benzinske crpke dostavile Federalnom ministarstvu trgovine u razdoblju od 28.veljače do 10. ožujka ove godine evidentiran je sljedeći broj OPC i OPM obrazaca: za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) pristiglo je 290 obrazaca za promjenu cijene, a za PREMIUM bezolovnog benzina 95, BAS EN 228- BMB 95, tijekom jučerašnjeg dana pristiglo je 134 obrasca za promjenu cijene.
Iz Federalnog ministarstva trgovine podsjećaju da je za gospodarska društva, koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko, propisana maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 maraka po litru derivata, dok je za gospodarska društva koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.
