Moguća potpuna zabrana brodovima u Neumskom zaljevu

U analizi efekata uplovljavanja stranih brodova u dio Jadranskog obalnog mora u BiH navodi se da plovidba velikih brodova neumskim zaljevom nije prihvatljiva.

"Za područje Malostonskog kanala Hrvatska najozbiljnije razmatra mogućnost potpune zabrane plovidbe i zadržavanja svih brodova. Zato plovidba brodova osim manjih turističkih brodica u tom području načelno nije prihvatljiva", stoji u analizi, prenijele su Nezavisne novine.

Hrvatska zabrana i automatizam

U njoj se dodaje da geografski gledano područje Malostonskog kanala i Neumskog zaljeva predstavlja cjelovit prostor te da bi se zabrana Hrvatske po automatizmu odnosila i na Neumski zaljev.

Ova analiza, koju je po odluci Vijeća ministara 2015. godine izradila Interresorna radna grupa, u suštini demantira sve one koji tvrde da će izgradnjom pelješkog mosta BiH biti onemogućen pristup otvorenom moru i uplovljavanje velikih brodova u Neum.

U Ministarstvu prometa i komunikacija BiH potvrdili su Nezavisnim novinama nalaze te analize i istovremeno naglasili kako su se u slučaju pelješkog mosta bavili isključivo tehničkim stvarima, te da nisu davali nikakve suglasnosti u ime BiH.

"Predstavnici Ministarstva su sudjelovali u radnoj grupi koja je 2006. godine usuglasila tehničke karakteristike mosta. Tada je Hrvatska predložila da visina mosta bude 35, odnosno 45 metara, i širina stubova 180 metara i na to bh. strana nije pristala. Prihvaćeni su zahtjevi BiH da visina mosta bude najmanje 55 metara i širina stubova 286 metara, a plovni put 200 metara", rekao je Igor Pejić, tajnik Ministarstva prometa i komunikacija BiH, dodajući da je pitanje granice potpuno druga priča.

Bez službene suglasnosti

Inače, o izgradnji pelješkog mosta početkom rujna raspravljat će i zastupnici Zastupničkog doma parlamenta BiH i veoma je vjerojatno da će biti pokušaja da se obustavi taj projekat dok BiH službeno ne izda suglasnost, navode banjalučke novine.

Ono što je činjenica jeste da niti jedan organ BiH, točnije Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, a ni parlament BiH nisu dali službenu suglasnost na taj projekt, što su pojedinci iskoristili i pokušavaju zasutaviti cijeli projekat, jer navodno sprječava izlazak i ulazak velikih brodova u BiH i pristup BiH međunarodnim vodama.

U slučaju Hrvatske, njihova stručna grupa koja je zajedno s bh. stručnjacima dogovarala izgradnju i tehničke karakteristike mosta dobila je od Hrvatskog sabora ovlaštenje da njihove odluke ne podliježu bilo kakvoj vrsti ratifikacije niti treba da se odobre od bilo kojeg tijela.

U slučaju BiH, te suglasnosti nije bilo, a Vijeće ministara BiH niti Predsjedništvo BiH nisu donosili bilo kakve odluke povodom toga. Jedan od argumenata onih koji osporavaju izgradnju pelješkog mosta je da bi taj most bio prepreka u slučaju da se BiH odluči na gradnju luke, što je prema mišljenju stručnjaka u domenu fikcije s obzirom na to da bi pored luka Koper, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Bar i Brač to bio besmislen projekat.