Mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvatiti oko 8.000 nezaposlenih u FBiH

''Na tržištu rada u Federaciji BiH u prošloj godini zabilježeni su pozitivni trendovi'', izjavila je direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar. Na evidencijama službi za zapošljavanje 31. prosinca 2016. bilo je 372.207 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 695, a u odnosu na isti mjesec 2015. godine smanjenje za 17.658.

''Bitno je istaknuti da je od početka do kraja 2016. s evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH brisano 133.037 osoba, od čega je zaposleno 92.263. U istom razdoblju na evidenciju se prijavilo 115.379 osoba, od čega 68.325 zbog prestanka radnog odnosa. Dakle, puno je više onih osoba koje su se nalazile na evidenciji te pronašle zaposlenje od onih koje su se prijavile na evidenciju po prestanku radnog odnosa, što je dosta ohrabrujuća činjenica'', istaknula je Lončar.

Napomenula je da i povećanje broja zaposlenih u Federaciji BiH ide u prilog činjenici da se bilježe pozitivni trendovi na tržištu rada.

''Naime, krajem studenog 2016. godine u Federaciji BiH je bila zaposlena 463.731 osoba, što je u odnosu 2016. Federalni zavod za zapošljavanje je, u suradnji sa županijskim službama za zapošljavanje, Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta i Poreznom upravom Federacije BiH, radio na realizaciji Uredbe o poticanju zapošljavanja Vlade Federacije BiH.su na prosjek iz prošle godine više za 13.610, odnosno tri posto'', navela je Lončar.

Poticaj zapošljavanja

''Pored te aktivnosti, Federalni zavod za zapošljavanje je svojim financijskim planom za 2016. godinu osigurao značajna sredstva za realizaciju Programa sufinanciranja zapošljavanja u okviru kojeg su realizirane mjere: Prilika za sve, Vaučer za posao, Periodično/sezonsko zapošljavanje, kao i čitav niz drugih aktivnosti kao što je sufinanciranje pripreme za rad, te samozapošljavanje i zapošljavanje u oblasti poljoprivrede. Tim mjerama u 2016. bilo je obuhvaćeno više od osam tisuća nezaposlenih osoba'', kazala je Lončar.

Vezano za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja koje provode Federalni zavod za zapošljavanje u suradnji sa županijskim službama za zapošljavanje, kako je dodala direktorica Lončar, bitno je istaknuti da je na osnovu provjere statusa osoba koje su uključene u programe poticanja zapošljavanja, samozapošljavanja ili zapošljavanja uz obuku u protekle tri godine utvrđeno da, u ovisnosti od vrste programa, između 60 i 75 posto tih osoba ostane u radnom odnosu, nakon isteka razdoblja sufinanciranja.

Lončar je kazala da će Federalni zavod za zapošljavanje u skladu s Programom rada za 2017. realizirati mjere aktivne politike zapošljavanja i to putem različitih oblika podrške u zapošljavanju, samozapošljavanju, pripremi za tržište rada, te stručnom usavršavanju i osposobljavanju uz omogućavanje jednakog pristupa za sve na tržištu rada i promoviranje rodne ravnopravnosti.

''Upravni odbor Zavoda je na sjednici 16. siječnja donio odgovarajuće odluke o realizaciji pojedinih mjera aktivne politike zapošljavanja, tako da se uskoro može očekivati objava javnih poziva o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena'', dodala je.

Sufinanciranje poslodavaca

U okviru realizacije mjera predviđeno je sufinanciranje poslodavaca radi zapošljavanja osoba iz ciljne grupe i omogućavanja stjecanja prvog radnog iskustva; sufinanciranje Start up biznisa – s posebnom podrškom za one koji će djelovati na principima socijalnog poduzetništva; sufinanciranje samozapošljavanja i zapošljavanja u oblasti poljoprivrede; sufinanciranje pripreme za rad kroz obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje; sufinanciranje zapošljavanja Roma, kao i sufinanciranje društveno korisnog rada.

''Za realizaciju tih mjera Financijskim planom Zavoda za 2017. predviđena su financijska sredstva od 28.000.000 KM, s tim da se dio sredstava odnosi na prenesene obaveze po osnovu mjera iz 2015. i 2016. godine koje dospijevaju na naplatu u 2017. Planirano je da mjerama aktivne politike zapošljavanja bude obuhvaćeno oko 8.000 nezaposlenih osoba'', istaknula je Lončar.

Mjere iz Programa rada, kako je dodala, prilagođene su potrebama i zahtjevima tržišta rada i usklađene s okvirnim strateškim dokumentima u oblasti rada i zapošljavanja.

''U 2017. nastojat će se pružiti podrška teže zapošljivim kategorijama nezaposlenih osoba, prije svega mladim osobama bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposlenima i ženama. Osim ovih mjera planirana je i realizacija zajedničkih projekata s drugim organizacijama i institucijama'', istaknula je.

Osim mjera aktivne politike zapošljavanje, kako je dodala, Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba utvrđeno je da se sredstva Federalnog zavoda za zapošljavanje i županijskih službi za zapošljavanje usmjeravaju za ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba i za realizaciju programa za socijalno zbrinjavanje nezaposlenih osoba. Na toj poziciji za 2017. planirana su znatna sredstva.

Rad 'nacrno'

Direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje smatra da je rad „nacrno“ objektivno veliki socio-ekonomski problem, koji, osim nelojalne konkurencije među poslodavcima i nepoštivanja finansijske discipline, utiče i na sagledavanje evidencione stope nezaposlenosti i veliki broj osoba ostavlja bez prava koja se stiču po osnovu radnog odnosa.

''Potrebno je istaknuti da su Federalna uprava i županijske uprave za inspekcijske poslove nadležne za provođenje nadzora u poštovanju zakonskih odredbi u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa. Borba protiv rada "nacrno" mora biti kontinuirana, a ne sporadična aktivnost i zahtijeva širu akciju više nadležnih institucija'', navela je Lončar.

Kada je riječ o javnim službama za zapošljavanje poznato je da je veliki broj osoba prijavljen na evidenciju nezaposlenih radi ostvarivanja prava iz domena socijalno-zdravstvene zaštite. Stoga se Zavod odavno zalaže za izmjenu važeće zakonske regulative.

''Ukoliko izmjene zakonskih rješenja budu urađene na adekvatan način, možemo očekivati da broj nezaposlenih osoba bude smanjen, možda čak i za jednu trećinu. Naime, jedno od prioritetnih pitanja treba biti utvrđivanje stvarnog broja nezaposlenih osoba, što se može regulirati izmjenama podzakonskih akata'', dodala je.

Po njenim riječima, jedna od aktivnosti u okviru izmjena zakonskih rješenja jeste izmještanje administriranja zdravstvenog osiguranja za nezaposlene iz oblasti zapošljavanja, koje za javne službe za zapošljavanje predstavlja financijsko opterećenje u mjeri da neke od njih nisu u stanju pokriti zakonom predviđene obaveze.

''U tom kontekstu potrebno je istaknuti da se još jedino u Federaciji BiH administriranje zdravstvenog osiguranja za nezaposlene vrši putem javnih službi za zapošljavanje. Sve zemlje u okruženju su tu problematiku riješile na primjereniji način, tj. premještanjem administiranja iz oblasti zapošljavanja u oblast zdravstvenog osiguranja'', navela je.

Potreba za reformama

Također, u kontekstu potrebne izmjene važećeg Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba potrebno je adekvatno regulirati visinu i dužinu trajanja korištenja prava na novčanu naknadu po prestanku radnog odnosa.

''Dakle, postoji potreba za reformama u ovoj oblasti, a Federalni zavod za zapošljavanje je spreman da sve svoje kapaciteta stavi na raspolaganje da bi taj proces bio završen na najbolji mogući način'', naglasila je.

Kroz postojeći obrazovni sustav u velikoj mjeri se „proizvode“ kadrovi koje naše, ipak, još skromno tržište rada ne može apsorbirati, te se većina mladih po završetku srednjeg ili visokog obrazovanja prijavljuju na evidenciju nezaposlenih.

Za rješenje tog problema, kazala je, potrebno je sinkronizirano i odlučno djelovanje nadležnih institucija iz više oblasti.

''Obrazovne institucije bi, između ostalog, trebalo puno više pažnje posvećivati karijernoj orijentaciji kao bitnom segmentu prevencije nezaposlenosti, što podrazumijeva usmjeravanje učenika prema zanimanjima koja su tražena na tržištu rada'', dodala je.

U tom kontekstu doprinos javnih službi za zapošljavanje ogleda se u analizi tržišta rada, odnosno potreba poslodavaca. Naime, Federalni zavod za zapošljavanje, u suradnji s županijskim službama za zapošljavanje, svake godine realizira ispitivanje tržište rada koje podrazumijeva anketiranje reprezentativnog broja poslodavaca u FBiH.

''Na bazi dobivenih podataka mogle bi se donijeti odgovarajuće odluke u sektoru obrazovanja koje bi se odnosile na adekvatnije usklađivanje obrazovnog sustava sa potrebama tržišta rada'', kazala je Lončar.