Jesu li državne mirovine u Europi dovoljne da pokriju troškove života? Prema istraživanju kompanije za obračun plaća i ljudske resurse Moorepay, za 20 od 39 analiziranih europskih zemalja odgovor je "ne".
Važno je napomenuti da izračun troškova života ne uključuje stanarinu, pa bi stvarna slika mogla biti još lošija.
Analiza koja je uspoređivala mirovine s troškovima života krajem listopada 2025. pokazuje ogromne razlike širom kontinenta. Omjer se kreće od samo 22 posto u Gruziji do čak 225 posto u Luksemburgu.
Podaci o troškovima života, koje je sastavio Numbeo, predstavljaju nacionalni prosjek za samca i ne uključuju stanarinu, dok podaci o mirovinama dolaze iz analize Moorepay-a.
U Luksemburgu, primjerice, prosječna državna mirovina iznosi 28.790 eura, dok se troškovi života procjenjuju na 12.791 euro. To umirovljenicima ostavlja višak od gotovo 16.000 eura.
Mirovine su više nego dvostruko veće od troškova života u Italiji (210%) i Finskoj (208%), dok su Španjolska (199%) i Danska (189%) blizu tog nivoa.
U još nekoliko zemalja mirovine značajno premašuju troškove života, s omjerom između 150 i 180 posto. Tu spadaju Island (179%), Norveška (178%), Njemačka (176%), Belgija (170%), Austrija (165%), Francuska (160%), Nizozemska (159%) i Švedska (158%).
Postoji i šest zemalja u kojima državne mirovine također pokrivaju osnovne troškove samca, ali je višak puno manji. To su Švicarska (131%), Irska (126%), Velika Britanija (120%), Poljska (112%), Češka (108%) i Grčka (103%).
U čak 20 europskih zemalja državne mirovine nisu dovoljne za pokrivanje troškova života.
U nekima od njih, poput Slovenije (95%), Slovačke (94%), Estonije (91%) i Portugala (90%), mirovine pokrivaju većinu troškova. U ovu grupu spadaju i Crna Gora (89%), Litva (85%), Hrvatska (82%) i Mađarska (81%).
Prema istim podacima, državne mirovine u Srbiji pokrivaju 68% troškova.
Situacija je znatno lošija u drugim zemljama, gdje mirovine ne pokrivaju ni polovicu troškova života.
Na samom dnu su Gruzija (22%), Albanija (29%), Ukrajina (29%) i Moldavija (42%).
Bosna i Hercegovina (53%), Cipar (58%), Sjeverna Makedonija (61%), Turska (64%) i Latvija (65%) također loše stoje.
Podaci pokazuju jasnu geografsku podjelu. U sjevernoj i zapadnoj Europi, uključujući nordijske zemlje, mirovine uglavnom pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove života.
U srednjoj Europi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Europi i na Balkanu mirovine najčešće pokrivaju samo dio troškova.
Noel Whiteside, gostujući profesor na University of Oxford, objašnjava da su „neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih i da se od obitelji očekuje da financijski pomažu starijim članovima kako bi nadopunili njihove mirovine”.
Starije osobe u Europi u velikoj mjeri ovise o mirovinama kao glavnom izvoru prihoda. Prema OECD, čak dvije trećine (66%) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera.
U nekim zemljama važnu ulogu imaju i privatne profesionalne mirovine, piše Euronews.
"Dizajn mirovinskog sustava svake zemlje ključni je faktor koji određuje visinu mirovina", ističe David Sinclair, izvršni direktor Međunarodnog centra za dugovječnost sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
